Hag, (MINA) – Svjedok Haškog tribunala, politièki ekspert i bivši savjetnik Specijalnog izaslanika Generalnog sekretara Ujedinjenih Nacija (UN) Majkl Vilijams, kazao je danas da je armija bivše SR Jugoslavije (SRJ), imala itekako aktivnu ulogu u sukobima na prostoru Bosne i Hercegovine. On je, na suðenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiæu, naveo da sve snage sa prostora Republike Srpske i takozvane Republike Srpska Krajina, vuku porijeklo iz nekadašnje Jugoslovenske Narodne Armije (JNA). «Mogla se uoèiti èesta razmjena izmeðu oficira JNA i snaga bosanskih Srba, i Srba iz Krajine», bio je kategorièan Vilijams. Komentarišuæi povezanost rukovodstva RS-a sa Beogradom, on istièe da je, do pogoršanja odnosa izmeðu njih, došlo nakon Miloševiæeve najave 4. avgusta 1994. godine, a potom i uvoðenja sankcija RS. «Nijesam, meðutim, siguran da je tada došlo do potpunog raskida izmeðu Pala i Beograda. Na njihovim narednim sastancima, vidjeæe se da je raskid bio više na politièkom, a ne na vojnom planu», rekao je Vilijams. On je napomenuo da je Miloševiæ prihvatao planove za podjelu Bosne koje je predlagala Meðunarodna zajednica (MZ), ali da se rukovodstvo bosanskih Srba tome èvrsto protivilo. Zbog toga je, kako je naveo svjedok, nakon neprihvatanja plana Kontakt grupe, MZ takoðe uvela sankcije RS. Miloševiæ je, prema njegovim rijeèima, obeæao da æe granica izmeðu RS i Srbije, u dužini od 460 kilometara, biti zapeèaæena, protiveæi se, istovremeno, njenom nadgledanju od snaga UN-a. «Miloševiæ to nije želio. Govorio je da æe takav potez imati ogromne posljedice. Sa druge strane, redovno je obavjštavao MZ da se blokada granice prema RS izvršava i da je efikasna», podsjetio je Vilijams. Svjedok naglašava da je u tom periodu blokade, zabilježen veliki broj prelijetanja iz Srbije u RS, tvrdeæi da ih je, tokom noæi, bilo izmeðu 10 i 15. «To je veoma složena operacija. Bosanski Srbi su imali samo 20 helikoptera i ostaje nejasno kako su uspjeli sve da ih podignu u toku jedne noæi. To je moguæe samo u mašti. Mišljenje mnogih èlanova Misije UN-a, potvrðuje da vlasti SRJ nijesu uèinile sve, kako bi u potpunosti sprijeèile blokadu», kazao je Vilijams. Svjedok Haškog tribunala, navodi da je znao i za pokušaje ujedinjenja RS i takozvane Republike Srpske Krajine (RSK), napominjuæi da, ipak, nije ozbiljno shvatao ovu moguænost. «Ova moguænost samo bi proširila sukobe i objedinila bosanski i hrvatski rat. To je, zapravo, bio trik bivšeg predsjednika bosanskih Srba Radovana Karadžiæa. On nije uspio da pridobije tadašnjeg predsjednika takozvane RSK Milana Martiæa, koji je više slušao Miloševiæa», naglasio je Vilijams. Odnose izmeðu Miloševiæa, Karadžiæa i bivšeg komandanta vojske bosanskih Srba Ratka Mladiæa, prema Vilijamsovoj ocjeni, bilo je veoma teško definisati, jer su se odvijali iza oèiju javnosti. «Odnosi izmeðu njih trojice su varirali, jer se situacija u Bosni stalno mijenjala. Miloševiæ i Mladiæ su imali zajednièke biografije. Služili su bivšoj SFRJ, bili su èlanovi Komunistièke partije. Karadžiæ, meðutim, nikada nije bio funkcioner. Njega je izbacila ratna bura», kazao je Vilijams. On istièe da je, u tom ratnom periodu, situacija u RS bila veoma teška, ali da je u takozvanoj RSK bila još teža. «Osim šverca, nije bilo druge privrede. Time su se bavili i rukovodioci RS i na taj naèin se obogatili. Mladiæ je to znao i zbog toga ih je prezirao», tvrdi Vilijams. Svjedok je siguran da je rat u Bosni mogao biti i prije završen, da je MZ na vrijeme preduzela akciju protiv bosanskih Srba. Komantarišuæi tu primjedbu, Miloševiæ je naveo da takva izjava znaèi da su u ratu u Bosni uèestvovali samo bosanski Srbi, što je Vilijams negirao. Govoreæi u napadu bosanskih Srba na Goražde, svjedok, smatra da je on bio smišljen, da je voðen brutalno i bez ikakvih pokušaja da se izbjegnu civilne žrtve. «Goražde je bilo jedna od najbezbjednijih zona koju je proglasio Savjet Bezbjednosti UN 1993. godine. Miloševiæ je tvrdio da je napad Srba na taj grad odgovor na sporazum bosanskih Muslimana i Hrvata. Ne vidim, meðutim, dokaza da je došlo do muslimanske ofanzive u Goraždu», ocijenio je Vilijams. On je napomenuo da je Miloševiæ obeæao da æe napadi na Goražde, ipak, prestati. «Napad, meðutim, ne da nije prestao, veæ se, u meðuvremenu, i pojaèao, što govori o dominaciji bosanskih Srba u odnosu na vladine snage», rekao je Vilijams. Prema njegovom mišljenju, postojala je velika bojazan da æe stanovnici Goražda ostati bez ikakve zaštite, zbog èega je razmatrana i moguænost napada NATO pakta na snage bosanskih Srba. Povodom takve situacije u Goraždu, kako je naveo Vilijams, specijalni savjetnik Generalnog sekretara UN-a Jasuši Akaši imao je sastanak sa Miloševiæem, zbog bojazni da bi eventualni napad NATO pakta, mogao i Srbiju uvuæi u rat. «Miloševiæ je bio jedina nada i spona da se može spasiti prekid vatre, inaèe bismo bili suoèeni sa tragedijom. MZ je zahtijevala povlaèenje svih snaga bosanskih Srba iz Goražda, kao i teškog naoružanja, prvo na tri, a potom i na 20 kilometara», naglasio je Vilijams. On je naveo da je desetoèasovni sastanak kod Miloševiæa završen Mirovnim planom od šest taèaka. «Izmeðu ostalih, to je bio prekid vatre, izvlaèenje teškog naoružanja i dozvoljavanje medicinske evakuacije helikopterom u hitnim sluèajevima. I to je, nažalost, jedno od obeæanja koje je trajalo samo nekoliko dana», kazao je Vilijams. (kraj) nem/sim