Podgorica, (MINA) - Radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva ne treba da se bavi administrativnim pitanjima, nego da uðe u suštinu izbornog sistema i da ga uskladi sa ustavnim rješenjima, smatra profesor Ðorðije Blažiæ. On je ocijenio da dosadašnje djelovanje Radne grupe više predstavlja administrativni pokušaj da se riješe neka operativna pitanja što, kako je naveo, nije suština problema, mada je znaèajno sa aspekta ažurnosti biraèkih spiskova. “Izuzetno je važno da se sada Radna grupa ne bavi administrativnim pitanjima, nego da uðe u suštinu izbornog sistema i da ga uskladi sa ustavnim rješenjima”, kazao je Blažiæ agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima, to prije svega podrazumijeva razdvajanje izbornog sistema državnog i lokalnog nivoa, jer su i funkcije državnog i lokalnog parlamenta potpuno razlièite. “To je izuzetno ozbiljan posao i zahtijeva sistemsko usklaðivanje i detaljnu elaboraciju svih elemenata koji se tièu izbornog sistema, a ne samo voðenja biraèkih spiskova i rješavanja administrativnih pitanja koja su vezana za njih”, rekao je Blažiæ. On smatra da je neophodna kompletna reforma izbornog sistema, što prije svega, podrazumijeva da se on usaglasi sa ustavnim opredjeljenjima, a to znaèi da se omoguæi graðanima da imaju pravo da biraju odbornike i poslanike, a ne da glasaju za izborne liste. Blažiæ je podsjetio da je ustavno pravo graðana da biraju svoje predstavnike i da budu birani. “Nažalost, postojeæi zakon to pravo ne omoguæava graðanima. Imamo Zakon o izboru odbornika i poslanika, ali odbornike i poslanike ne biraju graðani, nego politièke partije”, pojasnio je on. Zato je, kako je naveo, prva stvar koju treba omoguæiti graðanima da biraju odbornike i poslanike, a ne liste politièkih partija. Blažiæ smatra i da sistem lokalne samouprave zahtijeva nedvosmislenu podjelu i donošenje dva zakona - o izboru poslanika u Skupštini i predsjednika Crne Gore, i o lokalnim izborima. On je podsjetio da lokalna samouprava, i po Ustavu i po Evropskoj povelji, ima autonomiju, i da graðanima treba omoguæiti da biraju svoje predstavnike, a ne da glasaju za liste politièkih partija. „To podrazumijeva kompletnu promjenu izbornog sistema i omoguæavanje graðanima da biraju odbornike, a u prvom redu bi se to moralo odnositi na sistem takozvanih otvorenih lista“, precizirao je Blažiæ. On je kazao da je biraèko pravo takoðe veoma važno pitanje, i da u Crnoj Gori postoji dualizam u toj oblasti. Ustav je, kako je naveo, precizno odredio uslove za sticanje biraèkog prava – punoljetsvo, cenzus od dvije godine prebivališta u Crnoj Gori i crnogorsko državljanstvo. Blažiæ je kazao da u zakonima postoje i drugi uslovi, što znaèi da je zakonodavac, mimo ustavnih ovlašæenja, proširio krug uslova za sticanje biraèkog prava. „Znaèi, imamo odreðene uslove koji su neustavni. Jedan od njih je utvrðivanje posebnog cenzusa za lokalne izbore, gdje se traži prebivalište od godinu na podruèju lokalne zajednice, što nije u skladu sa ustavnim rješenjem“, rekao je Blažiæ. On je naglasio da se zakonom ne može proširivati krug uslova koji su propisani Ustavom, jer bi to znaèilo da je zakon jaèi pravni akt nego ustav. Prema njegovim rijeèima, sljedeæa neustavnost koja je evidentna i koja je propust ustavotvorca, jeste uslov koji je trebalo unijeti u Ustav, a to je poslovna sposobnost. „Taj uslov nemamo u Ustavu, a imamo u Zakonu o izboru odbornika i poslanika“. Blažiæ smatra da je neustavno i to što je Zakonom o biraèkim spiskovima propisano da je upis u biraèki spisak uslov uslov za ostvarivanje biraèkog prava. „Biraèki spisak je tehnièko sredstvo kojim se vodi evidencija biraèa radi lakšeg sprovoðenja izbora, ali ne smije i ne može biti uslov za ostvarivanje biraèkog prava“, upozorio je on. Komentarišuæi inicijativu da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) preuzme voðenje biraèkih spiskova, Blažiæ je kazao da Zajednica opština, koja se tome protivi, „stoji na jasnom pravnom i ustavnom stanovištu, koje je potpuno ispravno“. „Kada je rijeè o lokalnim izborima, biraèke spiskove moraju voditi organi lokalne uprave, i tu nema dileme. To proizilazi iz sistema podjele vlasti i položaja lokalne samouprave u politièkom sistemu Crne Gore“, pojasnio je Blažiæ. On je dodao da, kad je rijeè o parlamentarnim izborima, biraèke spiskove bi morali da vode organi državne uprave, i to bi mogao da bude MUP. „Organi državne uprave mogu te poslove, uredbom ili zakonom, prenijeti lokalnoj samoupravi. Ali nije moguæe rješenje da MUP vodi biraèke spiskove za lokalne izbore“, kazao je Blažiæ. On je ocijenio da se mora voditi raèuna da buduæa rješenja ne narušavaju ustavno-pravni poredak, iako se, kako je naveo, to veæ deset godina dešava u izbornom sistemu Crne Gore. „Mnogo je otvorenih pitanja, naroèito u domenu biraèkih spiskova, jer postoje èitava poglavlja u Zakonu o biraèkim spiskovima koja su apsolutno neprimjenjiva. Sva ona zahtijevaju detaljnu analizu, razradu i usaglašavanje novog izbornog zakonodavstva sa ustavnim rješenjima“, zakljuèio je Blažiæ. (kraj) gop/mib