Beograd, (MINA) - Odreðivanje referendumskog cenzusa stvar je zakonodavstva i nije neobièno da zakoni koji regulišu taj proces zahtijevaju ne prostu, veæ kvalifikovanu - nadpoloviènu ili èak i dvotreæinsku veæinu, rekao je èlan Upravnog odbora beogradskog Centra za slobodne izbore i demokratiju Marko Blagojeviæ. Prema njegovim rijeèima, ne postoji ni jedan meðunarodni standard koji propisuje da li na referendumu ima ili nema cenzusa, odnosno ukoliko ima, koliki bi on trebalo da bude. Komentarišuæi najavu moguæeg ukidanju referendumskog cenzusa i sporenja na politièkoj sceni u tom pogledu, on je objasnio da se odluka o graðanskom izjašnjavanju donosi kada država odluèuje o nekom pitanju od kljuènog nacionalnog interesa, zbog èega je normalno da tu ulaze i neki dodatni uslovi, kao što je census. Blagojeviæ je upozorio da onaj ko usvaja pravila u vezi sa tim pitanjem, prije svega mora biti voðen opštim, a ne politièkim interesima. “Treba procijeniti šta je u interesu države, jer takva odluka ne bi smjela da bude ishod nekakvog politièkog interesa. Zakonodavstvo ne smije biti prilagoðavano politièkim, veæ društvenim interesima. U tom smislu treba cijeniti da li uvoditi census za referendum ili ne”, kazao je Blagojeviæ agenciji MINA. Upitan da prokomentariše sadašnje zakonsko rješenje u Crnoj Gori, prema kojem za uspjeh referendumskog izjašnjavanja treba da glasa 50 odsto plus jedan biraè, Blagojeviæ je ocijenio kako “takvo rješenje nije nerazumno”. “Normalno je oèekivati da se o takvoj odluci izjasni što je moguæe više ljudi. Postavljanjem tog censusa zakonodavac razmišlja da, ukoliko za jednu odluku glasa preko 50 odsto biraèa, ima legitimitet koji raste sa porastom broja ljudi koji uèestvuju u donošenju takve odluke. Zato taj zahtjev meni ne djeluje nerazumno, iako postoji i u Srbiji«, naveo je Blagojeviæ. Osvræuæi se na najave pojedinih politièara iz crnogorske vladajuæe koalicije, kako æe novim zakonom o referendumu pravo glasati imati samo oni graðani èije je prebivalište posljednjih deset godina u Crnoj Gori, on je takvo eventualno rješenje nazvao “èudnim”. “To je pomalo èudno, zbog toga što su, na primjer, za kandidate na izborima postavljeni manji zahtjevi nego za biraèe. Da bi neko bio kandidat na izborima mora da ima prebivalište u kraæem vremenskom periodu, nego onaj koji na izborima treba da glasa”, precizirao je Blagojeviæ. Upitan kako doživljava takvu zakonsku moguænost, u odnosu na one Crnogorce koji žive van Crne Gore, a žele da se izjasne o državnom statusu, on je napomenuo kako su u Srbiji, do skoro, pravo glasa imali samo oni ljudi koji žive na njenoj teritoriji, da bi Zakonom o izboru predsjednika Republike bilo uvedeno i pravo glasa dijaspore. »U principu, imalo bi smisla da se i ljudima koji su van granica zemlje, a i dalje su njeni državljani, omoguæi pravo glasa. Ne postoji, meðutim, opšti princip koji bi važio i zakonodavcu preporuèio jedno odreðeno ponašanje u tom smislu, bilo da je to zabrana ili omoguæavanje glasanja ljudima koji žive van granica zemlje«, zakljuèio je Blagojeviæ. (kraj) nem/isf