Kotor, (MINA) – Lokacija Blato u Lastvi Grbaljskoj, nije pogodna za izgradnju konvertorskog postrojenja, ocijenila je gradonaèelnik Kotora Marija Æatoviæ a mještani ne žele, kako su kazali, monstruma na pragu kuæe. Æatoviæ je danas, na okruglom stolu o nacrtu detaljnog prostornog plana za koridor dalekovoda 400 kilovolti sa optièkim kablom od Crnogorskog primorja do Pljevalja i podmorski kabl 500 kilovolti sa optièkim kablom Italija – Crna Gora, kazala da se mora pronaæi lokacija udaljenija od naseljenog podruèja i kuæa. Površina potrebna za konvertorsko postrojenje je 160 hiljada kvadrata, a dužina dalekovoda od rta Jaz do Nacionalnog parka Lovæen je oko 4,5 km. Rješenje je, smatraju mještani, lokacija udaljena samo 400 metara vazdušne linije od Blata predviðenog Nacrtom. Na okruglom stolu rijeèi je bilo i o Nacrtu izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Predsjednik Lastve Grbaljske, Labud Mihoviæ, kazao je da prièu o kablu treba posmatrati kao biznis i profit za neke, ali ne iza mještane. ”Malo æemo se i mi i Vlada Crne Gore o svemu pitati, jer su tu ukljuèeni veliki igraèi i veliki kapital, iz Italije i Rusije”, kazao je Mihoviæ. On je spoèitao crnogorskoj strani, kako je rekao, tajnost dokumenta, potpisanog sa italijanskom Ternom, kompanijom koja realizuje sporazum o povezivanju Crne Gore i Italije elektroenergenskim kablom. Predstavnk Ministarstva ekonomije Vesna Bracanoviæ je kazala da brojni ugovori imaju klauzulu povjerljivosti, jer mogu da posjeduju elemente tehnoloških tajni. Prema njenim rijeèima crnogorska Vlada opredijeljena je da sve ugovore otvori za javnost. “Crna Gora i Italija su potpisnice dokumenta i tu se sve vidi”, kazala je Bracanoviæ. Mještani su kazali da se boje kancerogenog zraèenja postrojenja i samog kabla, magentnih polja, buke i èinjenice da se ugrožavaju maslinjaci i poljoprivredno obradivo zemljište. Oni smatraju i da æe biti instalirana zastarjela, po zdravlje opasna, tehnologija u Crnoj Gori. Inženjer kompanije Elektroprenos Ljubo Kneževiæ kazao je da nema razlike u opremi i da se kompeltno radi o istoj tehnologiji. Mještanin Stevan Vuèetiæ smatra da je planiranje izgradnje dalekovoda trebalo da bude bolje iskoordinisano sa graðanima. “Nije dobra ni lokacija ulaska kabla u more na Rtu Jaz, blizu plaže. Sam rt je atraktivna lokacija, koja može ostati turistièki nevalorizovana”, kazao je Vuèetiæ. Na pitanje mještana da li bi Grbalj konaèno dobio bolje snabdijevanje strujom, reèeno je da ovaj projekat dodatno poboljšava stanje u Kotoru, Budvi, Tivtu i Herceg Novom, pa time i u Grblju. (kraj) pen/anm