Beograd, (MINA) - Nije prirodno da izmeðu Podgorice i Beograda ne postoji medijska, svestrana komunikacija, što dokazuje da smo i dalje društvo puno anomalija, ocijenio je sociolog kulture Ratko Božoviæ. On je kazao da se “stalno govori o neophodnosti komunikacije, zbog èijeg smo izostanka kroz istoriju i nastradali, ali da smo opet u nevolji da je ostvarimo bar onoliko koliko je postojala do nedavno”. „Živim u centru Beograda i ne mogu da dobijem podgorièke novine, crnogorsku štampu, ne mogu da proèitam ni sopstvenu kolumnu koju nedjeljno objavljujem“, rekao je Božoviæ agenciji MINA. On je takvo stanje ocijenio „apsurdnim“, navodeæi da je to indikator pogoršane komunikacije i remeæenje normalne medijske slike koja bi trebalo da bude dostupna. ”To je dokaz da smo još anomièno društvo, u kome vlada poprilièno bezakonje, haos i nasilje, društvo stalnih anomalija“, rekao je Božoviæ. On smatra da razlozi takve „nekomunikacije“ proistièu iz „logike politièkog društva ili politièke kulture, koja je naslijeðena u stilu za i protiv, mi ili oni“. „U prvom licu množine, gdje nema pojedinca, graðanina, razumijevanja za sve ono što su moguæe razlike, imamo politièku kulturu u kojoj, ako nijesi kao mi, onda si sporan“, navodi Božoviæ. To je stara matica, smatra on, u kojoj se dijele ideološke ili politièke ili svake druge razlike, kao one koje ne idu ka približavanju veæ distanci i udaljavanju. „To je veliki problem naše politièke kulture u èijoj balkanskoj poremeæenosti vlada matrica koja oznaèava razliku izmeðu pozicije i onog koji misli razlièito od politièki odobrenog mišljenja“, rekao je Božoviæ. Opisujuæi graðanina u Crnoj Gori koji prolazi kroz proces tranzicije, Božoviæ je rekao da se pojedinac nalazi „negdje izmeðu buduænosti koja se ne nazire jasno i prošlosti koja još svoje otrovne plodove nudi kao sadašnjost“. „Ma koliko vjerujemo da smo odmakli od onoga što je bilo do sada, naša tranzicija je više u znaku prošlosti nego buduænosti“, rekao je on. Trajna stanja koja ometaju tranziciju kao radikalnu promjenu je, smatra Božoviæ, tradicionalizam, nanosi onog što je bilo u prošlosti, „ne kao vrijednost, veæ ono èega se treba odreæi“. „Druga dimenzija se tièe našeg autokratskog duha. Zbog duha stranèarenja i interesa još nijesmo stigli do pojedinca, civilnog društva i graðanske svijesti“, ocjenjuje Božoviæ. On navodi da i u Crnoj Gori i u Srbiji „vlada stranaèki interes, parcijalnost, a ne uvid u cjelinu i ono što je pozicija slobodnog graðanina koji adekvatno participira u politièkoj ravni“. „Ideološke matrice u komunikaciji i politièkoj kulturi odveæ su prisutne da bismo imali otvoren horizont ka buduænosti, prema onome što bi trebalo da doðe kako bi stigli do Evrope i svijeta“, zakljuèio je Božoviæ. (kraj) mnm/isf