Podgorica, (MINA) – Ministarstvo pravde predložiće amandmane na tekst Predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), uvažavajući sugestije poslanika i nevladinog sektora, kazao je resorni ministar Bojan Božović.

On je, na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, rekao da su i u Ministarstvu pravde imali određene dileme za pojedina rješenja u tekstu i da će uvažiti predloge u dijelu mjera nadzora i ovlašćenja direktora ANB-a.

"Mislim da smo sa ovim intervencijama uvažili sve sugestije koje ste dali, i sami smo imali određene dileme i nije bila namjera ono kako se možda stvara slika. Zato mislimo da je dobro da svi zajedno kreiramo novi propis na najbolji način“, rekao je Božović.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević i poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević smatraju da će predlaganjem amandmana biti riješene neke od glavnih spornih tačaka teksta, ali da je ipak Predlog zakona trebalo povući iz procedure.

"Ima tu još stvari, ne bih da danas podržimo amandmane koji bi se napisali preko noći. Pozdravljam zainteresovanost da se uvaže ove glavne zamjerke“, rekla je Gorjanc Prelević.

Zirojević je pozdravio riješenost predlagača da djeluje amandmanski i istakao da Odbor ipak ne može zamijeniti javnu raspravu.

„Mislim ipak da su ova dva- tri dana veoma kratak rok i da postoje, osim ovih, još neke zabrinutosti“, kazao je Zirojević, dodajući da se pridružuje pozivu da se Predlog povuče iz procedure i rasprava o njemu nastavi u septembru.

Božović je, tokom rasprave o Predlogu zakona o ANB-u, kazao da je tim rješenjem kreiran novi pravni okvir koji je usklađen sa savremenim bezbjednosnim izazovima.

On je podsjetio da je važeći Zakon o ANB-u na snazi 20 godina i da su bila neophodna poboljšanja.

On je istakao da su vidjeli sugestije javnosti i da su spremni da čuju argumentaciju i zajedno sa zainteresovanima razmotre poboljšanja predloženog teksta.

"Posebnu pažnju je izazvao nadzor nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama koji se odnosi na sadržaj elektronske komunikacije. Po postojećem zakonu to je predsjednik Vrhovnog suda, a takođe po ovom rješenju je to Vrhovni sud“, rekao je Božović.

Govoreći o odredbama koje se odnose na podatke o saobraćaju i elektronskoj komunikaciji i neuspješnom uspostavljanju komunikacija, Božović je istakao da se tu ne radi o samom sadržaju komunikacije, već o statističkim podacima koji se prikupljaju.

Kako je pojasnio Božović, nova mjera odnosi se na nadzor međunarodnih telekomunikacionih sistema, a za taj nadzor predviđeno je mišljenje predsjednika Vrhovnog suda.

On je istakao da je predloženim rješenjem predviđeno da će, ukoliko u roku od 48 sati određena mjera ne daje efekat, sve što je pribavljeno biti uništeno.

Predstavnica ANB-a Sanja Raičević kazala je da se predloženim tekstom ne šire ovlašćenja direktoru ANB-a, već se prilagođava standarima članica NATO-a i savremenim bezbjednosnim prijetnjama.

Ona je kazala da je na tom zakonu rađeno već pet godina i da je njegova promjena bila neophodna.

"Potrebno je odgovoriti na bezbjednosne prijetnje adekvatno“, rekla je Raičević, ističući da je kompletan zakon usaglašen sa partnerskim službama, ali i sa nadležnim državnim institucijama, uključujući i Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).

Prema riječima Raičević, kada je u pitanju primjena mjera tajnog nadzora, promjene su bile izuzetno male u odnosu na nadležnosti koje ostaju samo kod direktora ANB-a, a kod većine mjera, postojećih i novih, nadležnost je i dalje kod predsjednika Vrhovnog suda ili Vijeća.

„Direktor može, ali u izuzetno hitnim situacijama u razlozima opravdanosti kada odlaganje mjere može da onemogući postizanje cilja pokrenuti primjenu mjere. Veoma je bitno da je to izuzetak, a ne pravilo“, rekla je Raičević.

Kako je naglasila Raičević, za tu mjeru se mora obezbijediti saglasnost predsjednika Vrhovnog suda ili Vijeća u roku 48 sati.

„Ukoliko do toga ne dođe sadržaj se briše“, pojasnila je Raičević, dodajući da se
brišu materijali, ali ne i evidencije.

Raičević je kazala da se u javnosti više govorilo o ovlašćenjima direktora ANB-a, ali da je to ovlašćenje postojalo i prije za dvije mjere, dok je sada samo prošireno sa aspekta nacionlane bezbjednosti.

„Vodili smo računa da se kod svake mjere ne zadire u privatnost pojedinca, ali moramo da shvatimo da pravo pojedinca ne može biti iznad nacionalne bezbjenosti države“, istakla je Raičević.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović naglasio je da bi bolje bilo da za mjere nadzora postoji neki vid sudske kontrole.

„Nema potrebe da idemo korak nazad, nego korak naprijed i treba da jačamo povjerenje građana, a ne obrnuto“, kazao je Janović.

Za njega su sporna i rješenja koja se odnose na izuzetke u dijelu javnih nabavki.

Raičević je kazala da su specijalne nabavke u ANB-u predmet unutrašnje kontrole, dodajući da su se pozvali na izuzeće od javnih nabavki kako bi olakšali procdure.

Kako je istakla, kod partnerskih institucija tajne službe su izuzete iz javnih nabavki, a svi sistemi koje posjeduje ANB moraju biti u skladu sa NATO standardima.

Poslanik DPS-a Oskar Huter upitao je da li se ANB-u ovim rješenjem daje neprikosnovena moć i mogućnost zloupotrebe resursa i ukazao da je o tom zakonskom rješenju trebalo organizovati javnu raspravu.

„Čini mi se da se ovim zakonskim rješenjem daje mnogo širi opseg ovlašćenja za djelovanje. Bez ikakvog naloga daje se uvid u bankovne račune, listinge“, rekao je Huter, dodajući da to u crnogorskom društvu može biti zloupotrijebljeno.

Božović je istakao da je, zbog činjenice da je to zakonsko rješenje dugo čekano, bilo važno da se što prije uđe u tu temu, dodajući da postoji i zakonska odredba da pitanja bezbjednosti mogu biti izuzeta obaveze javne rasprave.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica kazao je da je za pohvalu to što poslanici opozicije žele da spriječe zloupotrebe u ANB-u.

On je naglasio da je za vrijeme bivšeg režima bilo mnogo zloupotreba ovlašćenja u ANB-u, dodajući da je pohvalno to što iskustvo od prije 2020. godine utiče da poslanici aktuelne opozicije ne žele da se to ikad više dogodi.

Pižurica je upitao da li ima uporedne prakse sa drugim zemljama Evropske unije (EU), poput Slovenije, za rješenja koja su predviđena Predlogom Vlade.

Raičević je kazala da su za veliki broj rješenja u Predlogu zakona najviše koristili primjere službi Hrvatske i Slovenije službe, kao i drugih službi država članica EU.

Zirojević kazao je da u prethodnom periodu jesu postojale zloupotrebe u ANB-u i naglasio da ne želi da se to više dešava.

On je rekao da se zato protivi takvom rješenju jer, kako je naveo, ono predstavlja ozakonjenje svega onoga što je bilo nelegalno prije 2020. godine.

"Zato ovakvo zakonsko rješenje ne treba usvojiti jer je ono ozakonjivanje svega onoga što je ANB radila ranije, pa se zbog toga pojedini nalaze pred sudom", kazao je Zirojević.

Zirojević je ukazao i na činjenicu da se na poziciju direktora ANB-a dovodi politički, a ne na osnovu iskustva u bezbjednosnom sektoru i da to nije regulisano ni novim zakonskim tekstom.

„Mi moramo da odlučimo da li želimo profesionalce u bezbjednosnom sektoru ili politički podobne“, rekao je Zirojević, dodajući da zbog toga dodatno smatra da je opasno davati takva ovlašćenja.

Zirojević je rekao i da odredba kojom se službenici ANB-a penzionišu odlukom direktora ANB-a liči na „čistku nepodobnih“.

On je najavio da će djelovati amandmandski na dio predloga koji se odnosi na davanje preširokih ovlašćenja direktoru ANB-a, a ukazao je i na činjenicu da nije predviđeno postojanje nezavisnog tijela za žalbe.

Zirojević smatra da bi bilo svrsishodno da se to rješenje povuče iz procedure, da se sprovede javna rasprava i da se dođe što je moguće boljeg zakonskog rješenja.

„Ostaje gorak ukus da tri dana pred završetak zasijedanja imamo ovo rješenje. Imamo vrlo malo vremena i ostaju brojne sumnje“, naveo je Zirojević.

Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić rekao da je način na koji su predložene izmjene izaziva zabrinutost i pozvao da se to rješenje povuče iz procedure.

„Ako se ne povlači onda treba dobro razmisliti da li će se napraviti presedan kod ovlašćenja direktora i ozakoniti ono što je nelegalno radio bivši režim“, rekao je Mikić.

Prema njegovim riječima, ako se na taj zakon čekalo 20 godina, onda se može ostaviti za jesenje zasijedanje.

„Dati šira ovlašćenja direktoru ANB-u, dok se vode procesi protiv bivšeg direktora ANB-a, može samo neko ko je zlonamjeran ili neko koji želi da ozakoni ono što se prethodno radilo“, istakao je Mikić.

On je ukazao i na to da u materijalima koje su dobili nema mišljenja Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović ukazala je na negativno iskustvo u Crnoj Gori kada je u pitanju pristup podacima i prisluškivanje.

„I u dijelu parlamentarne većine, postoji određena bojazan kada su u pitanju ovakvi zakoni“, rekla je Kaluđerović.

Ona je upitala i gdje se taj širi ospeg mjera tajnog nadzora koristi u zemjama EU i NATO-a.

Raičević je odgovorila da identično iskustvo postoji u Hrvatskoj i da su, kada se radi o mjeri za 48 sati, postojeću mjeru samo proširili na veći opseg mjera u slučajevima hitnosti i opravdanosti.

"Kada su u pitanju iskustva od ranije, ja bih ipak ostavila sudskim organima da donesu odluke", rekla je Raičević.

Ona je dodala da bi trebalo ljudima koji su sada u sistemu ANB omogućiti da na profesionalan način obavljaju svoj posao. 

„Ovo zakonsko rješenje ne predstavlja nikakva šira ovlašćenja direktora ANB-a, već samo prilagođavanje standardima koje moramo imato kao članica NATO-a kako bismo odgovorili na njihove upite i na prijetnje i bezbjednosne rizike“, kazala je Raičević.