Podgorica, (MINA) – Analitièar Centra za demokratiju i ljudska prava Rade Bojoviæ, izjavio je danas da je crnogorska delegacija u Ustavnoj komisiji odstupila od rješenja koja su predviðena beogradskim Sporazumom i prihvatila neke grube povrede teksta tog Sporazuma. “Nema nikakve dileme da je postoje tri bitne razlike izmeðu onoga što je usvojeno u Ustavnoj povelji i onoga što je sadržano u tekstu beogradskog Sporazuma«, kazao je Bojoviæ Radiju Antena M. On je objasnio da se prva razlika odnosi na samu proceduru usvajanja Povelje. “Beogradskim Sporazumom reèeno da se Povelja usvaja u republièkim skupštinama, a da se nakon toga samo dostavlja Saveznoj skupštini. Ustavna povelja predviða da se usvaja i u Saveznoj skupštini, èime taj organ teorijski dobija moguænost da blokira ono što su države èlanice veæ verifikovale”, obrazložio je Bojoviæ. Prema njegovim rijeèima druga bitna razlika tièe se izbornih rješenja. “Poznato je da Sporazum predviða da su izbori i zakoni u nadležnosti država èlanica. Meðutim, po Ustavnoj povelji to nije tako, veæ su konkretizovana izborna rješenja. Ona nijesu smjela biti konkretizovana, to je trebalo da bude prepušteno Srbiji i Crnoj Gori”, naglasio je Bojoviæ. On je dodao da treæa razlika koja je još radikalnija i koja po svojoj prirodi predstavlja transparentno kršenje teksta beogradskog Sporazuma, jeste nadležnost suda. “Sud po beogradskom Sporazumu eksplicitno nema instucionalnu nadležnost, to je jasno naglašeno i njegove ingerencije su trebale da se kreæu u okvirima zajednice. U Ustavnoj povelji sud je dobio instacionalnu nadležnost, jer on odluèuje o sporovima u vezi nadležnosti izmeðu zajednice i država èlanica i izmeðu samih država èlanica”, rekao je Bojoviæ. Prema njegovim rijeèima sud zajednice odluèuje i o usklaðenosti Ustava država èlanica sa Poveljom, usklaðenosti zakona država èlanica sa Poveljom i usklaðenosti zakona država èlanica sa zakonima zajednice. “Proglašenje i ukidanje ratnog stanja je u nadležnosti zajednice. Naravno, uz prethodnu saglasnost država èlanica. Utvrðivanje granica je, isto tako u nadležnosti zajednice uz prethodnu saglasnost država èlanica, i to su dvije ingerencije koje imaju tu konfederalnu modifikaciju", smatra Bojoviæ. Prema njegovim rijeèima u Povelji je niz drugih rješenja koje su u iskljuèivoj nadležnosti zajednice. “Ona se tièu oblasti standardizacije, intelektualne svojine, pitanja pravnog definisanja mjera, dragocjenih metala, statistika, imigraciona politika, politika useljavanja, davanje azila i vizni sistem”, istakao je Bojoviæ. On je dodao da Povelja predviða i da neka vrsta integrisanog upravljanja graniènim poslovima bude u nadležnosti zajednice. “Znaèi da æe na granici biti crnogorski, odnosno srpski policajci, ali æe èitava stvar biti koordinirana sa saveznog nivoa”, rekao je Bojoviæ. Prema njegovim rijeèima Ustavna povelja u odnosu na beogradski Sporazum sadrži i niz novih rješenja tipiènih za federalne države. “Više je nego jasno, da je od jednog klasiènog konfederalnog duha koji je bio karakteristièan za beogradski Sporazum ipak na kraju u Povelju ugraðeno niz rješenja koja realno predstavljaju federalizaciju te zajednice”, kazao je Bojoviæ. On tvrdi da buduæa zajednica ipak nije federacija. “I dalje mislim da je u pitanju zajednica koja miješa razne elemente, koja je i dalje dominantno konfederalna tvorevina i koja æe u politièkom smislu vjerovatno vrlo teško funkcionisati zbog raznih pravnih i politièkih aspekata”, smatra Bojoviæ. Prema njegovom mišljenju nema nikakvih dilema da je crnogorska strana u odnosu na poèetni tekst prihvatila niz rješenja koja u suštini znaèe dodatno odricanje od neèega što bi trebao da bude autentièni pravno politièki suverenitet. (kraj) sim