Kotor, (MINA-BUSINESS) - Palate Boke Kotorske posljednjih godina su na meti stranih mešetara nekretninama, koji od zapuštenih baroknih zdanja prave luksuzna mjesta za boravak, upozorili su iz nevladine orgganizaciji (NVO) Expeditio. “Situacija je razlièita u zavisnosti od palate do palate, a mnoge od njih danas imaju neku stambenu namjenu“, kazala je agenciji Mina-business predstavnik te NVO, Aleksandra Kapetanoviæ. U nekim zdanjima nalaze se sjedišta institucija, kao što su palata Grgurina u Kotoru gdje je Pomorski muzej Crne Gore. U palati Bujoviæ je muzej grada Perasta, dok se u kompleksu Buæa-Lukoviæ u Tivtu, nalazi galerija. “Neke od palata su nažalost bez funkcije, urušene i napuštene, a mali je broj onih koji se još koriste za stanovanje jedne porodice. Ima ih svega par, jedna u Perastu, neke u Dobroti, a iako su izgubile svoju prvobitnu funkciju nastavile su da žive svoj život i današnje vrijeme“, navela je Kapetanoviæ. Nevladina organizacija Expeditio objavila je publikaciju Palate Boke kotorske u namjeri da valorizuje ovaj znaèajan segment bokeljske arhitekture i uvrsti ga u buduæe turistièke maršute. Ta NVO je na jednom mjestu objedinila materijal o zaboravljenoj zaostavštini bokeljskih plemiækih i vlastelinskih porodica. Najpoznatije su Providurova, palate Bizanti, Beskuæa, Drago, Buæa i Pima u Kotoru, Dabinoviæ, Radonèiæ, Kamenaroviæ, Kokotova kula u Dobroti. Tre Sorele na Prèanju, Danèulovina u Tivtu, palata Milašinoviæ u Herceg Novom, samo su dio od oko 50 reprezentativnih stambenih objekata koje su opisane u publikaciji. Knjiga je nastala kao dio projekta Kulturna maršuta-Palate Boke Kotorske èiji je cilj ukljuèivanje drevnih ljetnjikovaca, vila i “palaca“ u turistièku ponudu. “Materijal o palacima bokeljskih plemiækih porodica i ranije je postojao, ali je prvi put objedinjen na jednom mjestu, a ovoliki broj palata i vila svjedoèi o vjeèitoj težnji brojnih suverena i dinasta koji su pohodili Boku i živjeli u njoj, da èlanu kluba najljepših zaliva svijeta ostave dio svog nasljeða“, rekla je Kapetanoviæ. Vrijeme providura, bokeljskih vlastelina i iskusnih kapetana je, kako je dodala, prošlo, ali su kao dio svjedoèanstva o njihovoj bogatoj zaostavštini ostale palate koje su sada veæinom u ruševnom i zapuštenom stanju. “Publikacija Palata Boke Kotorske objedinila je materijal o vilama, ljetnjikovcima i zadužbinama od ilirskog perioda, rimske i vizantijske vladavine, srpske srednjevjekovne države, mletaèke i austrijske dominacije do naših dana“, dodala je Kapetanoviæ. Ona smatra da je ovo prvi korak njihove turistièke valorizacije koje bi se kasnije mogle proširiti i na arheološke lokalitete, prirodne ljepote i druge znamenitosti Boke. „Na putu do realizacije cilja bilo bi neophodno da se ukljuèe Ministarstvo, nacionalna i lokalna turistièka udruženja i agencije“, saopštila je Kapetanoviæ. (kraj*) pen/nus/bvm