Podgorica, (MINA) – Borba protiv diskriminacije nije samo pravna obaveza, već i preduslov za društvenu koheziju, jednakost i ukupni napredak Crne Gore na evropskom putu, poručili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

 

Iz te institucije su, u susret Međunarodnom danu za eliminaciju rasne diskriminacije, pozvali na obnavljanje i jačanje jednakosti i dostojanstva za sve.

 

"Jer borba protiv diskriminacije nije samo pravna obaveza, već i preduslov za društvenu koheziju, jednakost i ukupni napredak Crne Gore na evropskom putu", dodaje se u saopštenju.

 

Iz institucije Ombudsmana podsjećaju da se Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije obilježava svake godine 21. marta u znak sjećanja na žrtve masakra u Sharpevilleu 1960. godine u Južnoj Africi, kada je policija pucala na mirne demonstrante koji su protestovali protiv zakona o aparthejdu u Južnoj Africi, ubivši 69 ljudi.

 

Ujedinjene nacije su taj dan proglasile 1966. godine, pozivajući na globalnu solidarnost, borbu protiv rasizma, predrasuda i svih oblika rasne netrpeljivosti.

 

Iz institucije Zaštitnika su kazali da je prošlo 66 godina od događaja u kojem su ljudi pokazali koliko je ljudski život besmislen ako se ne živi dostojanstveno i bez elementarnog prava na jednakost ljudi.

 

Navodi se da je masakr u Šarpvilu bio je posljedica reakcije obespravljenih, nejednakih i poniženih.

 

Žrtve i sami čin, kako su kazali iz kancelarije Zaštinika, nijesu bile samo jednostavna informacija u hronici.

 

"Taj dan se pisala istorija duge i teške borbe protiv nepravde, ali i zavjet za budućnost sadržan u obavezi da se izgradi pravedniji i bolji poredak", kaže se u saopštenju.

 

Iz institucije Zaštitnika rekli su da je rasizam odavno prevazišao definiciju rase koja je dugo označavala suštinu te pojave.

 

"Umjesto užeg značenja, evropsko pravno i kulturno nasljeđe nas uči da je rasizam i razlikovanje prema vjeroispovijesti, nacionalnosti, nacionalnom ili etničkom porijeklu, vjeri i jeziku", kaže se u saopštenju.

 

Dodaje se da sve ono što čini bitnu genetsku i društvenu karakteristiku određene osobe ili grupe ljudi, ako se doživljava kao manje vrijedno, nije ništa drugo do rasizam.

 

Iz kancelarije Zaštitnika su kazali da u borbi protiv te pojave svako može i treba imati svoju ulogu.

 

"Institucije moraju da oblikuju politike koje promovišu inkluziju i jednakost, mediji da izveštavaju odgovorno i da daju prostor različitostima, a obrazovni sistem da uči generacije o istoriji, empatiji i zajedničkim vrednostima", kaže se u saopštenju.

 

Kako se dodaje, pojedinci treba da preispituju sebe i okruženje ako su u njemu ukorijenjeni stereotipi, pojavljuje mržnja i toleriše nepravda i nejednakost.

 

"Solidarnost pri tome nije pasivan odnos - ona se mora pokazati na djelu", kazali su iz kancelarije Zaštitnika.

 

Oni su poručili da Međunarodni dan eliminacije rasne diskriminacije predstavlja važan podsjetnik da borba protiv diskriminacije ostaje jedan od ključnih izazova savremenih društava, uključujući i Crnu Goru.

 

"Iz ugla institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, suzbijanje rasizma i etničke diskriminacije od suštinskog je značaja za očuvanje demokratskih vrijednosti, posebno u multietničkom društvu kakvo je naše", kaže se u saopštenju.

 

Navodi se da su pripadnici romske i egipćanske populacije i migranti i dalje izloženi predrasudama.

 

"Iako je normativni i institucionalni okvir u Crnoj Gori značajno unaprijeđen, praksa pokazuje da su određene ranjive grupe – posebno pripadnici romske i egipćanske populacije, kao i migranti – i dalje izložene predrasudama, socijalnoj distanci i različitim oblicima diskriminacije", kaže se u saopštenju.

 

Diskriminacija, kako se dodaje, utiče na sve temeljne vrijednosti čovječanstva i djeluje tako da pogađa principe jednakosti i poštovanja ljudska prava.

 

"Ona se ne može shvatiti samo kao vrhovna moralna vrijednost, već kao zahtjev za omogućavanjem jednakih šansi u svim oblastima života i ljudskog djelovanja", navodi se u saopštenju.

 

Iz institucije Zaštitnika su naglasili da ključnu ulogu u borbi protiv rasizma moraju da imaju državne institucije.

 

"Borba protiv rasizma uči nas da prepoznajemo sistemske nejednakosti i aktivno radimo na njihovom uklanjanju, a ključnu ulogu moraju imati državne institucije, koje štite prava svih građana bez bilo kakvog izuzetka i razlike u odnosu na lično svojstvo", kaže se u saopštenju.

 

Navodi se da bez borbe protiv rasizma u društvu nema sreće ni napetka.

 

"Društvena kohezija, ili prostim jezikom rečeno spoj najširih društvenih interesa oličen u zajedničkom cilju i djelovanju, opominje da to nije samo pravna i politička obaveza, već moralni kodeks i način življenja u zajednici bez čega nema ni srećnog društva, ni napretka", zaključuje se u saopštenju.

(kraj) tam/gop