Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorski privredni i prirodni potencijali se u daleko veæem obimu i mnogo brže mogu valorizovati u Državnoj zajednici nego u suverenoj Crnoj Gori, èime æe graðani imati bolji životni standard i veæa primanja, tvrde u Bloku za zajednièku državu. Funkcioner Socijalistièke narodne partije Dragiša Pešiæ kazao je da Crna Gora, sa ekonomskog stanovništva, ima jasno izražen interes da ostane u Državnoj zajednici. «Ekonomske koristi za nju su mnogostruko veæe nego za Srbiju. To izbija svaki argument ove vlasti da bi Srbija mogla u zajednici da ekonomski eksploatiše Crnu Goru», rekao je Pešiæ na konferenciji za novinare. Izmeðu Srbije i Crne Gore, kako je dodao, sada nema slobodnog protoka kapitala ni regulisanog platnog prometa. «Plaæanje se uz velike troškove provizije obavlja preko evropskih banaka što poskupljuje transfere, a, u krajnjem, i robu i usluge koje Crna Gora nabavlja iz Srbije. U tom dijelu evidentno je da jedan dio plaæanja se obavlja nelegalno, gotovinski uz, odliv velike kolièine novca iz Crne Gore», kazao je Pešiæ. Prema njegovim rijeèima, da bi se lakše trgovalo na ukupnom tržištu Državne zajednice neophodno je omoguæiti bankama u Srbiji i Crnoj Gori da organizuju platni promet izmeðu rezidenata obje države. «S tim u vezi nema bojazni i mjestu ponovnom uvoðenju dinara u Crnoj Gori. Postojanje razlièitih valuta nije smetnja trgovanju i prometu ako se olakša i pojeftini meðusobno plaæanje», ocijenio je Pešiæ. Bankama treba, kako je kazao, prepustiti da što bolje organizuju bezgotovinska plaæanja izmeðu dvije èlanice, a mjenjaènicama pomoæi u lakom konvertovanju gotovog novca u Srbiji i Crnoj Gori. U Bloku tvrde i da, iako nema carine za robu proizvedenu u Srbiji i Crnoj Gori, vlast se postrala da nametne nepodnošljivo rigorozne necarinske mjere zaštite u prometu. «Razne saglasnosti - fitosanitarne, zdravstvene, ekološke, bezbjedonosne, potrebne su da bi se uvezla roba iz Srbije. Sve se to plaæa, poveæava cijene i otežava promet», konstatovao je Pešiæ. On smatra da je moguæa harmonizacija uvoznog i carinskog režima u okviru postojeæih rješanja u Ustavnoj povelji. Najznaèajnija prepreka u prometu robe i usluga izmeðu Srbije i Crne Gore je, kako je kazao, razlièita stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV), koja u Srbiji iznosi 18 i osam odsto, a u Crnoj Gori 17 i sedam. «Uzme li se u obzir da Srbija ima suficit budžetskih primanja, a Crna Gora deficit, lako æemo se dogovoriti o ujednaèavanju stopa PDV-a u visini onih u Crnoj Gori», zakljuèio je Pešiæ. (kraj) bvm