Podgorica, (MINA) – Skupštinski Odbor za odbranu i bezbjednost organizovaæe polovinom februara sjednicu na kojoj æe ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajoviæ i direktor Uprave policije Veselin Veljoviæ informisati èlanove tog skupštinskog tijela o sluèaju Darka Šariæa. Do petka. 12. februara, Veljoviæ i Brajoviæ trebalo bi da dostave pisanu informaciju, kako bi se èlanovi Odbora upoznali o njihovim stavovima vezano za sluèaj „Šariæ“ i pripremili za sjednicu. Odbor nije prihatio inicijativu Nebojše Medojeviæa za informisanje tog skupštinskog tijela o sluèaju „Šariæ“, jer je osim Veljoviæa i Brajoviæa tražio saslušanje i Vrhovne državne tužiteljke Ranke Èarapiæ, direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Markoviæa, kao i direktora Uprave za sprjeèavanje pranja novca, Predraga Mitroviæa. Medojeviæ je kazao da je prema njegovim informacijama Šariæ u Crnoj Gori, a da je povod za inicijativu Pokreta za promjene (PzP) „kontinuitet nesupjeha crnogorskih državnih institucija u borbi protiv organizovanbog kriminala“. „I odreðene indicije da se tu ne radi samo o bezbjednosnom problemu i radu policije, veæ politièkom problemu, a može se reæi i državnom. Da su neka lica, za koje postoje indicije, a sada èak i osnovane sumnje da su bili organizatori jedne od najveæih kriminalnih grupa u Evropi, da su imali odreðenu logistièku podršku državnih institucija“, naveo je on. Prema njegovim rijeèima, u PzP smatraju da parlament treba da iskoristi maksimum kapaciteta, koje mu daje Ustav i Poslovnik, i provjeri i ispita povezanost osoba za koje se osnovano sumnja da pripadaju organizovanom kriminalu sa vrhom vlasti i državnim institucijama. Medojeviæ je kazao da je, nažalost, država Crna Gora garantovala bezbjednost osumnjièenom za krijumèarenje narkotika Darku Šariæu stajuæi "iza njega kao da ima neku posebnu važnost". „Poražavajuæa je èinjenica da je Crna Gora dala garancije osobi za koju u tom trenutku ima saznanja da se protiv nje vodi opsežna meðunarodna istraga“, rekao je on. Medojeviæ je kazao da æe doraditi svoju inicijativu, jer smatra da ozbiljnost èitavog procesa zahtijeva formiranje anketnog odbora koji bi trebalo da prikupi relevantne èinjenice o politièkoj odgovornosti u sluèaju Šariæ. On smatra da bi na Ankentni odbor trebalo pozvati premijera Mila Ðukanoviæa, Brajoviæa, Èarapiæ, Mitroviæa i guvernera Centralne banke Ljubišu Krgoviæa. „Želimo da èujemo da li država Crna Gora, da li premijer ima snage, hrabrosti, moæi da pokrene akciju za borbu protiv organizovanog kriminala koji je ušao u njegovo dvorište“, kazao je Medojeviæ. Èlan Odbora iz Demokratske partije socijalista (DPS) Radivoje Nikèeviæ je podsjetio da je to tijelo prihvatiulo da raspravlja o originalnoj inicijativi lidera PzP. On je upitao Medojeviæa hoæe li je, ako bude prihvaæena njegova inicijativa o formiranju anketnog odbora, do prve sjednice Skupštine promijeniti i „dostaviti neke druge“. „Smatramo da je sve ovo neozbiljno. Vi prokreæete inicijativu za dobijanje informacije, pa za formiranje anketnog odbora i prije nego što ste to ponudili. Vi veæ sada saslušavate. Napišite da odustajete od ovoga, da je došlo do promjena, da tržite formiranje anketnog odbora i šta želite s njime da radite“, kazao je Nikèeviæ. Medojeviæ je, nakon burne reakcije na Odboru, povukao predlog o dopuni originalne inicijative anketnim odborom. On je dodao da je veæ pokrenuo neophodnu proceduru da bude formiran anketni odbor o saslušanju osoba koje je ranije naveo. Èlan Odbora iz Socijalistièke narodne partije (SNP) Vasilije Laloševiæ kazao je da bi trebalo, osim Medojeviæeve, prihvatiti i inicijativu Socijaldemokratske pratije (SDP) o kontrolnom saslušanju Veljoviæa „povodom aktivnosti na lišavanju slobode lica za kojima je raspisana meðunarodna potjernica“, koja je bila na dnevnom redu. „Kada imate više bezbjednosnih službi koje operišu ovdje u Crnoj Gori, Agenciju za nacionalnu bezbjednost koja to sve zna, veoma je lako da utvrde gdje su lica za kojima je raspisana crvena Interpolova meðunarodna potjernica“, kazao je on. Prema njegovim rijeèima, ukoliko ne znaju u ANB-u, trebali bi, kao što to rade sve policije i bezbjednosne službe u regionu, da konsultuju „ove kolege koje su tu ili na nerezidencijalnoj osnovi ili zvanièno“. Tarzan Miloševiæ iz DPS-a kazao je da niko iz vladajuæe partije ne bježi da dobije pravu informaciju o sluèaju Šariæ. „Mislim da treba da idemo u tom pravcu, da to bude stav Odbora, da prvo dobijemo odgovor od Brajoviæa ili njegov izvještaj, ili ovdje da nam prezentira da li je bilo propusta u radu policije. Ako je bilo, da poslije pozovemo Veljoviæa da se on izjasni na tu temu. Sve drugo bi bilo obrtanje reda stvari“, naveo je on. Èlan Odbora iz SDP-a, Raško Konjeviæ, je obrazlažuæi inicijativu te partije, kazao da je logika te stranke bila da ne mogu èlanovi Odbora da prosuðuju o „ovako važnim stvarima na osnovu novinskih tekstova“. „Naša inicijativa je da se iskoristi ono što je naše poslovnièko i zakonsko ovlašæenje i da razgovaramo sa onim nadležnim kome je to u primarnoj nadležnosti. Primarna nadležnost u borbi protiv ovih vidova kriminala je na Upravi policije“, dodao je on. Konjeviæ tvrdi da su u SDP „potpuno otvoreni“ za kontrolno saslušanje i Brajoviæa, Markoviæa, Èarapæke i Mitroviæa. „Nikakav problem nije, samo mislimo da treba stvar postupno posmatrati“. Predrag Bulatoviæ iz SNP-a kazao je da podržava inicijativu Medojeviæa, ali i onu koju je predložio SDP jer je „najpozvaniji da doðe ovdje direktor policije, ali ne samo on“. On je podržao i parlamentarnu istragu o sluèaju Šariæ. Èlan Odbora iz DPS-a, Obrad Stanišiæ, ocijenio je da je su obje inicijative preuranjene s obzirom da „akcija još traje“. „A tvrdnje gdje gdje se nalazi Šariæ, treba da utvrdi neko ko je za to plaæen a ne mi ovdje u Odboru“. Odbor je na današnjoj sjednici jednoglasno usvojio inicijativu èlanova odbora Borislava Banoviæa i Raška Konjeviæa u vezi sa èlanom 43 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Konjeviæ je objasnio da je Zakonom o ANB-u propisano da je ta služba dužna da na zahtjev radnog tijela dozvoli uvid u postupak nadzora nad poštanskim pošiljkama i drugim sredstvima komunikacije ukoliko se time ne ugrožava nacionalana bezbjednost. Prema njgovim rijeèima, Odbor dosad nije koristio tu moguænost. „Sugerišem da usvojimo zakljuèak, ako naravno usvojimo ovu inicijativu, da zatražimo od ANB-a da sastavi pregled onoga što su bile djelatnosti Agencije u ovom segmentu“. Èlanovi Odbora bi potom kako je objasnio, sa tim predlogom posjetili ANB, kako bi iskontrolisali postupak mjera tajnog nadzora. Bulatoviæ je podržao inicijativu Konjeviæa, ali je kazao da ne bi bilo dobro da èlanovi Odbora odu u ANB i "to bude manifestacija koja bi bila rutinskog karaktera“. On je predložio da ANB, za 2008. i 2009. godinu, dostavi èlanovima Odbora izvještaj o mjerama tajnog nadzora, prije nego oni posjete Agenciju. „Da dobijemo izvještaj, prouèimo ga, da znamo šta kontrolišemo“ Konjeviæ se saglasio sa Bulatoviæevim predlogom, nakon èega je Banoviæ, kao predsjedavajuæi Odbora, predložio da Bulatoviæ, Konjeviæ i Nikèeviæ sa sekretarom tog skupštinskog tijela pripreme pismo za ANB vezano za izvještaj. (kraj) del/isf