Strazbur, (MINA) - Referendum o državnom statusu Crne Gore biæe održan u prvom kvartalu 2006., prema Zakonu èija su rješenja iznad onih u veæini evropskih država, kazao je predstavnik crnogorske delegacije iz Socijaldemokratske partije u Parlamentarnoj Skupštni Savjeta Evrope (PSSE) Ivan Brajoviæ. PSSE usvojila je danas preporuku o “dobrim praksama” referenduma u Evropi, u kojoj je, izmeðu ostalog, upozoreno da graðanska izjašnjavanja ne treba da služe kao alternativa parlamentarnoj demokratiji, ali nije precizirano da li to podrazumijeva i odreðivanje cenzusa i veæine. Uèestvujuæi na proljeænom zasijedanju PS te organizacije, Brajoviæ je, agenciji MINA, prenio stavove koje je iznio parlamentarcima SE, prilikom èega je pozdravio rad na uvoðenju evropskih standarda o referendumu, ali i upozorio kako oni moraju biti jednaki za sve. On je kazao da je u završnoj rijeèi izvjestilac SE Finac Miko Elo istakao kako je bilo interesantno èuti toliko govornika iz državne zajednice i poželio sreæan referendum Crnoj Gori. On je objasnio da je na PS raspravljano o materijelu koji je pripremio izvjestilac Elo, a koji uopšteno govori o potrebi standardizacije rješenja koja trebaju sadržati referendumi, kao nesporni demokratski instrumenti. »Materijal se ne odnosi konkretno ni na jednu državu, ali su zbog proedstojeæeg referenduma govorili svi èlanovi crnogorske delegacije, svako iz svog ugla, iznoseæi viðenje tog pitanja«, objasnio je Brajoviæ. Predstavnik crnogorske delegacije iz Socijalistièke narodne partije Zoran Žižiæ, naglasio je važnost kvalifikovane veæine koja bi donijela validnu referendunsku odluku, a koja nikako ne može biti prosta. »Uvjeren sam da to ne može biti prosta, a posebno ne ona veæina koja ne bi podrazumijevala visok senzus izlaznosti«, saopštio je Žižiæ parlamentarcima SE. On je naveo da u Crnoj Gori postoji neriješen i status njenih državljana koji žive u Srbiji, odnosno istoj zajednièkoj državi, i koji, kako je napomenuo, nemaju pravo glasa na eventualnom referendumu. »To je pitanje državljana koji ostaju lišeni prava da se izjasne o državno-pravnom statusu države èije državljanstvo posjeduju. Napominjem da u konkretnom sluèaju ovi graðani svoje biraèko pravo ne mogu ostvariti ni u Srbiji, prema tamošnjem Zakonu o državljanstvu«, rekao je Žižiæ. Prema njegovim rijeèima, da bi referendum u jednoj tranziciononj zemlji kakva je Crna Gora zadovoljio standarde koje pokušava da definiše SE, neophodno je zadovoljiti prethodne uslove koji èine sam modus parlamentarne demokratije, èije je osvajanje najveæi problem mladih demokratija. »Tu, prije svega, mislim na propagiranje razlièitih stavova o referendumskom pitanju u zemljama sa nedovoljno razvijenom medijskom scenom, posebno u onim demokratijama koje imaju problem u iznošenju mišljenja koja nijesu Vladina, kao što je Crna Gora«, objasnio je Žižiæ. Predstavnik crnogorske delegacije u PSSE iz Demokratske srpske stranke Božidar Bojoviæ saopštio je da je dvotreæinska veæina od broja državljana koji izaðu na referendum, jedini kriterijum koji bi obezbijedio sporazumijevanje i sprijeèio destabilizaciju Crne Gore. »Pitanje definisanja veæine pri donošenju takve odluke posebno je važno kada se radi o ustavnim referendumima, kao što je državni status«, rekao je Bojoviæ. On je istakao kao veoma važno i usaglašavanje zakona o referendumu, posebno kada je u pitanju pravo uèestvovanja svih onih na koje može da utièe taj politièki proces. »U tom smislu, kao što je razumljivo da se legalnim imigrantima dozvoli pravo glasa barem na lokalnom nivou, tako bi bilo neprihvatljivo uskraæivanje istog prava državljanima kada je u pitanju referendum o državno-pravnom statusu«, zakljuèio je Bojoviæ. (kraj) nem