Podgorica, (MINA) – Pripremanje zakonskih okvira u oblasti klimatskih promjena i njihovo praćenje na nivou Evropske unije (EU) i Energetske zajednice predstavlja veliki izazov, saopšteno je na Nacionalnoj konferenciji o klimatskim promjenama. Na konferenciji, koju je organizovala nevladina organizacija (NVO) Grin houm /Green home/, poručeno je da cijeli proces zahtijeva određene kapacitete, kada je riječ o broju ljudi koji radi na njihovoj pripremi i statističkim podacima. Generalna sekretarka NVO Grin houm Sanja Orlandić kazala je da su u posljednjih nekoliko godina pripremljena brojna dokumenta iz oblasti klimatskih promjena, koja su rezultat obaveza u procesu pristupanja EU, članstva u određenim tijelima kao što je Energetska zajednica, ili potpisivanja sporazuma kao što je Pariski. „Pripremanje zakonskih okvira u toj oblasti i njihovo praćenje na nivou EU i Energetske zajednice veliki je izazov za sve“, rekla je Orlandić, prenosi PR centar. Kako je navela, u nevladinom sektoru smatraju da nedostaje ambicioznosti prilikom definisanja ciljeva za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte. Prema riječima Orlandić, posebna pažnja mora biti posvećena tranziciji u oblastima koje imaju veliko zagađenje, kao što su Pljevlja, gdje moraju da postoje jasni ekološki, ekonomski i socijalni planovi. „Politike u toj oblasti treba orjentisati u prvom redu ka mjerama za racionalno korišćenje energije i korišćenju novih tehnologija“, poručila je Orlandić. Generalni direktor Direktorata za klimatske promjene i mediteranske poslove u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Ešef Husić, kazao je da se u oblasti klimatskih promjena samo zajedničkim naporima mogu postići očekivani rezultati. On je podsjetio da je Crna Gora prva u regionu usvojila zakon o klimatskim promjenama. Husić je naveo da je ideja Zakona o zaštiti negativnih uticaja klimatskih promjena da se uspostavi mehanizam ograničavanja GHG emisija. "Druga obaveza je da se uvede sistem monitoringa, verifikacije i izvještavanja o emisijama, čime ćemo na kredibilan način ispunjavati obaveze izvještavanja o emisijama GHG Sekretarijata Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama,” rekao je Husić. On je dodao da Zakon takođe predviđa uvođenje nacionalnog sistema za trgovanje emisijama, kojim će biti obezbijeđena i sektorska podjela napora za smanjenje emisija, koje su izvan ovog sistema. „Zakonom je kvalitetnije uređeno i pitanje upotrebe supstanci, koje oštećuju ozonski omotač i fluorisanih gasova. Veoma je bitno istaći da je ovim propisom predviđena izrada dugoročne strategije niskokarbonskog razvoja sa dostizanjem nultih GHG emisija do 2050“, naveo je Husić. Predstavnica Direktorata za klimatske promjene i mediteranske poslove, Danijala ÄŒabarkapa, podsjetila je da je Vlada 2015. godine usvojila Nacionalnu strategiju u oblasti klimatskih promjena do 2030. godine i ukazala na značaj donošenja Zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena. Ona je predstavila i plan budućih projekata, u prvom redu izrade Nacionalnog Plana adaptacije na klimatske promjene (NAP), te priprema Strategije nisko-karbonskog razvoja. Predstavnica Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Irena Tadić podsjetila je da je Agencija zadužena za ažuriranje Nacionalnih Inventara gasova sa efektom staklene bašte (GHG Inventar), kojim je obuhvaćena cijela teritorija Crne Gore. “Ažurirani su podaci iz sektora energetike, proizvodnje i upotrebe proizvoda, poljoprivrede, šumarstva i upotrebe zemljišta i otpada“, navela je Tadić, ističući da je sektor energetike glavni emiter. (kraj) mip