Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Kompanija BT International, švajcarskog biznismena Hajnriha Tometa, uskoro æe postati veæinski vlasnik fabrike mojkovaèke fabrike Tara Aerospace and Defence Products, pokazuju podaci Centra za istraživaèko novinarstvo. Kontroverzni švajcarski trgovac oružjem, kako prenose Vijesti, postaæe veæinski vlasnik mojkovaèke vojne fabrike uprkos njegovoj umiješanosti u niz meðunarodnih skandala i optužbi za šverc oružja nakon što je od subote ukinuta ranija zabrana da stranci budu vlasnici više od 49 odsto akcija u kompanijama za proizvodnju I promet naoružanja i vojne opreme. Svjetski mediji i istraživaèke novinarske mreže i Amnesty International navodili su da je Tomet optuživan za šverc oružja i da je bio na listi amerièkog State Departmenta za nadzor moguæih ilegalnih trgovaca oružjem. Iz cnogorskog Ministarstva ekonomije kazali su da na osnovu provjera nije konstatovalo da se protiv navedenog lica vodi postupak, niti da je pravosnažno osuðivan. Tomet je ranije negirao umiješanost u bilo kakve nelegalne radnje, u vezi sa prodajom oružja, tvrdeæi da su to podmetanja konkurencije. BTI je udio u bivšoj fabrici "4. novembar" kupio 2007. Za skoro 13 puta manju cijenu od nominalne, dvije godine nakon što je Tomet poslao pismo da je zainteresovan zabivše preduzeæe Saveznog ministarstva odbrane koje je 2003. preuzela Vlada Crne Gore i izvela ga iz steèaja. BTI je 4. novembra 2005. u pismu o namjerama predložio podjelu fabrike na dvije - vojni i civilni program, što je uprava ekspresno odobrila, da bi 10. naredne godine dvije firme bile upisane u registar. Savjet za privatizaciju mjesec kasnije donosi odluku o privatizaciji obje kompanije, a na javni poziv punudu dostavlja samo BTI. Nakon prihvatanja ponude 21. septembra 2006. i pregovora, ugovor o prodaji akcija potpisan je 31. jula 2007, a kupac je preuzeo upravljanje 26. decembra 2007. Za akcije u obje fabrike platio je 131 hiljadu EUR i obavezao se da investira ukupno 6,4 miliona. U tom trenutku nominalna vrijednost prodatih akcija iznosila je 1,7 miliona EUR. Od vojnog dijela fabrike formirana je Tara Aerospace and Defence Products, a od civilnog dijela Tara Precision Works. BTI je u obje kompanije kupio po 31,8 odsto akcija. U civilnoj je bio pojedinaèno najveæi akcionar, dok je u vojnoj Vlada imala 34 odsto akcija. Meðutim, u obje kompanije predsjednik borda direktora je Hajnrih Tomet. Savjet za privatizaciju je u martu 2012. konstatovao da je kupac ispunio obaveze o visini investicija, ali da je ostao dužan milion EUR za poreze i doprinose iz prethodne godine, što je bio uslov za zatvaranje ugovora i da mu Vlada prepusti zadržani dio akcija. Investitor je tada imao i 20 zaposlenih manje nego što je bilo predviðeno ugovorom. Ministarstvo finansija je 31. maja prošle godine donijelo dva rješenja kojim se za Tara Precision Works odobrava plaæanje poreskog duga od 1,21 milion EUR na devet rata a za Tara Aerospaceand Defence Products od 254 hiljada na 12 rata. Zbog neispunjavanja zahtjeva tada je investitoru Vlada blokirala raspolaganje sa po 14,8 odsto akcija u obje kompanije. Na pitanje da li je investitor platio ove dugove, iz ministarstava ekonomije i finansija je odgovoreno da je ovim protokolom bilo predviðeno garantovanje mjenicama za obezbjeðenje plaæanja poreskih obaveza i da su one izmirene. (kraj) bvm