Vašington, (MINA) - Predsjednik Sjedinjenih Amerièkih Država Džordž Buš i njegovi najbliži saradnici dali su 935 netaènih izjava o bezbjednosnoj opasnosti koju predstavlja Irak, navodi se u istraživanju dva amerièka neprofitna novinarska udruženja. „Ukratko, Bušova administracija vodila je zemlju u rat na osnovu netaènih informacija koje je metodièno plasirala, što je kulminiralo vojnom akcijom protiv Iraka 19. marta 2003. godine", navodi se u zakljuècima istraživanja koje su sproveli Centar za javni integritet i Fondacija za nezavisnost u novinarstvu. Istraživanje, èiji su rezultati objavljeni u utorak, zasnivalo se na pretraživanju baza podataka iz primarnih izvora, kao što su službeni vladini transkripti i govori, i sekundarnih, uglavnom citata iz vodeæih medija. Prema studiji, Buš i sedam najviših zvaniènika administracije, ukljuèujuæi potpredsjednika Dika Èenija, bivšeg državnog sekretara Kolina Pauela i tadašnje savjetnice za nacionalnu bezbjednost Kondolize Rajs - dali su 935 netaènih izjava o Iraku od 11. septembra 2001. do 19. marta 2003. godine. Gledano pojedinaèno, Buš je dao 232 netaène izjave o Iraku i njegovom bivšem èelniku Sadamu Huseinu, kao i 28 o vezama Iraka sa Al Kaidom. Drugi po broju lažnih izjava bio je Kolin Pauel sa 244 izjave o oružju i deset o Al Kaidi, a slijede bivši ministar obrane Donald Ramsfeld i portparol Bijele kuæe Ari Fleèer sa po 109 izjava, zamjenik ministra obrane Pol Volfovitc sa 85 i Rajs sa 56. (kraj) del