Vašington, (MINA) – Vrijeme Državne zajednice je isteklo, a veæina lidera Evropske unije (EU) shvatila je da su pokušaji njenog vještaèkog održavanja uzaludni i kontraproduktivni, ocijenio je direktor Istoèno-evropskog projekta u vašingtonskom Centru za strateške i meðunarodne studije, Janoš Bugajski. Navodeæi da je siguran da æe zvanièni Vašington prihvatiti odluku graðana na referendumu, on je naglasio kako smatra da je definitivno došlo vrijeme da Crna Gora odluèi da li æe postati nezavisna država i izabere meðunarodni razvojni pravac. »Smatram da Crna Gora najveæe šanse da se prikljuèi meðunarodnim institucijama i nastavi reformski program ima kao nezavisna država. Rok zajednici koju je jedno vrijeme sponzorisala i promovisala EU definitivno je istekao. Ta se tvorevina pokazala kao nefunkcionalna i èist promašaj, jer je samo uzela dragocjeno vrijeme i jednoj i drugoj èlanici«, kazao je Bugajski Radiju Slobodna Evropa. Ta zajednica, prema njegovim rijeèima, samo je pogoršala odnose izmeðu Beograda i Podgorice, zbog èega vjeruje da æe, kada obje države postanu nezavisne, njihovi odnosi krenuti uzlaznom putanjom i da æe na zapadnom Balkanu biti uspostavljena veoma stabilna veza izmeðu dvije prijestonice. »Veæina lidera EU shvatila je da su pokušaji da Srbija i Crna Gora budu vještaèki održani u zajednici uzaludni i kontraproduktivni, i da bi to usporilo i odložilo neke korake koje obje èlanice moraju napraviti da bi se prikljuèile EU i NATO-u«, ocijenio je Bugajski. Upitan da li vjeruje da je Havijer Solana bio prisiljen da odustane od svog projekta, on je istakao kako visoki evropski predstavnik »nema apsolutnu vlast i ne može biti smatran za ministra spoljnih poslova EU«. »On mora da sluša glas veæina zemalja EU, posebno važnih kao što su Engleska, Francuska i Njemaèka. Njihove stavove mora imati na umu kada kreira politiku. Mislim da je poruka koja je stigla iz veæine zemalja bila da vještaèka unija ne može biti održavana bez obostranog pristanka èlanica, kao i da je za EU loše da forsira nešto što jedan narod prihvata i što mu ne odgovara. Solana i njegovi shvatili su da nemaju kud i da je vrijeme da se okrenu u pravom smjeru«, tvrdi Bugajski. Komentarišuæi imenovanje Miroslava Lajèaka za specijalnog izaslanika EU i moguæi zajednièki pronalazak rješenja crnogorske vlasti i opozicije u vezi sa referendumskim uslovima, on je kazao kako je »svaki potez koji opoziciju gura u dijalog veoma dobar«. »Veoma je važno za sve politièke snage da budu posveæene stvaranju uslova za održavanje referenduma i dobijanje rezultata koji neæe biti osporavan. Vjerujem da je konaèna odluka na graðanima Crne Gore, bez obzira na to koga je Solana izabrao da posreduje«, ocijenio je Bugajski. Osvræuæi se na nalaz Venecijanske komisjje (VK), koja je crnogorski Zakon o referendumu ocijenila kao usaglašen sa meðunarodnim standardima, naglašavajuæi istovremeno potrebu za postizanjem konsenzusa, on je rekao da su nalazi Komisije bili oèekivani i predvidljivi. »Crna Gora je veæ imala zakon koji je odgovarao meðunarodnim standardima, mada oni ne postoje kada se radi o taèno propisanom procentu kvalifikovane veæine neophodnom za referendumsku odluku«, objasnio je Bugajski. Ocjenjujuæi trenutni stav Sjedinjenih Amerièkih Država prema namjeri crnogorske vlasti da raspiše referendum za nezavisnost, on je kazao se ta pozicija može opisati kao »aktivna neutralnost«. »Drugim rijeèima, nema tvrdih stavova ni za ni protiv. Ljudi iz amerièke administracije ne govore protiv nezavisnosti, ali zagovaraju demokratsko izjašnjavanje, fer referendumske uslove i potrebu da budu ispunjene preporuke VK. Vjerujem da æe na kraju sve ono što odluèe graðani Crne Gore Vašington to i prihvatiti«, naveo je Bugajski. Upitan da li oèekuje pokušaj miješanja Srbije u unutar-crnogorska pitanja za vrijeme predreferendusmkog procesa, on je napomenuo kako ta vrsta miješanja postoji veæ duže vrijeme, ali i napomenuo da je zvanièni Beograd na domaæem i internacionalnom planu trenutno suoèen sa mnogo ozbiljnijim problemima, zbog èega mora prihvatiti da Crna Gora ima pravo na referendum, isto koliko i bilo koja druga država proistekla iz bivše SFRJ. »Beograd mora da prihvati da je došao kraj Jugoslaviji, da ulazimo u novu eru, da stane na noge i potrudi se da stvori mnogo bolje odsnose sa komšijama, poèevši od toga što æe ih tretirati kao jednake. Srbija ima toliko stvari sa kojima trenutno mora da se suoèi, da bi bilo najbolje da se ona i Crna Gora razdvoje«, zakljuèio je Bugajski. (kraj) nem