Da li æe ovakvo ureðenje “Srbije i Crne Gore” biti pogodnije za razvoj šverca? Pa, ne bih bio siguran. Isitna je da polazne osnove za preureðenje odnosa Srbije I Crne Gore imaju dva dijela. Prvi, politièki dio, neumoljivo je precizan, što pokazuje da je predsjednik SRJ Vojislav Koštinica veoma dobro vodio pregovaraèki proces. Drugi, ekonomski dio je dosta problematièan i neprecizan. Èitajuæi sporazum ne vidim razloga za likovanje DPS-a. EU je zadržala pravo da u tom nedovoljno definisanom djelu i dalje bude prisutna i da sve procese iz sfere ekonomije prilagodi standardima Unije. Ne vjerujem da æe EU, koja æe nadgledati taj proces, dozvoliti nastavak korupcije i kriminala. Vjerujem da æe, vremenu koje dolazi, doæi silom prilika do usklaðivanja razlika u ekonomskim sistemima Crne Gore i Srbije. Kako komentarišete stav dr Mijata Šukoviæa da se ovakva državna zajednica može održati samo uz struèno i politièko poštenje aktera? Do potpisivanja ovog sporazuma imali smo državu koja, praktièno, nije funkcionisala. Novim sporazumom su stvorene pretpostavke za njeno normalno funkcionisanje, ukoliko uistinu želimo oèuvanje zajednièke države. Uoèio sam neiskrenost predsjednika DPS-a prilikom stavljanja potpisa na ovaj sporazum. Neiskren je pokušaj tumaèenja da sporazum ne podrazumijeva održavanje saveznih izbora. I pokušaj da sa LSCG, SDP i albanskim strankama pokuša da transponuje ovu sadašnju skupštinsku veæinu i da iz Beograda ostvari ono što nije mogao kod kuæe - nezavisnost Crne Gore. Zato æe EU, koja je napravila jedan meðukorak i uvukla predsjednika DPS-a, a da on nije svjestan toga, insistirati da se ovaj projekat dovede do kraja. Pokazalo se da DPS i njen predsjednik nijesu snage kompromisa, snage koje vode raèuna o državnim i nacionalnim interesima. Njima je savršeno svejedno kakav je karakter državnog projekta, dok im osigurava ostanak na vlasti. SNP ima jasan državni koncept - zajednièka država u kojoj je osiguran razvoj demokratije i reformi u Crnoj Gori. Mi smo jedini u stanju da realizujemo takav koncept i ostvarimo pretpostavke za normalan život vladavinu prava. Da li je Ðukanoviæ imao ustavni osnov da stavi svoj potpis na sporazum u Beogradu? Radi se o politièkom sporazumu. Dakle, ne o sporazumu koji ima snagu zakona ili ustavnosti. Sa stanovišta te procedure, svi potpisnici su stavili paraf na jedan politièki akt, ali su se obavezali da se on pretvori u ustavni akt. Pokazalo se da je, ipak, prostor SRJ daleko od razvijenih demokratija. U normalnoj državi procedura ne bi bila ovakva. Nijedan predsjednik vlade, ili predsjednik republike u zemlji sa razvijenom demokratijom ne bi mogao da na ovakav naèin potpiše ovakav dokument. Ovdje su državni funkcioneri, u ime politièkih stranaka, garantovali da æe projekat dobiti ustavnu verifikaciju. SNP nije ništa potpisala, i formalno, nije preuzela nikakvu obavezu. Ali, bez SNP-a i SNS-a, koje nisu potpisnice beogradskog dokumenta, ustav Jugoslavije se ne može promijeniti. Istina je da smo dali politièka ovlašæenja DOS-u, da zastupaju naše interese. Zadovoljni smo kako su to radili, ali zadržavamo pravo da ne glasamo ni za jednu odredbu u ustavnoj povelji ili u promjenama ustava Crne Gore koja neæe zadovoljiti suštinu postignutog sporazuma, kako je mi tumaèimo. (kraj) jrb/isf