Budva, (MINA) - Zakonodavna vlast u mladoj crnogorskoj državi ima kljuènu ulogu u razvoju sistema, ocijenila je direktor Fondacije „Konard Adenauer“, Klaudia Nolte. „Skupština treba da realizuje ulogu zakonodavca, ali i da kontroliše vladu. To tijelo je veza izmeðu graðana i organa vlasti“, rekla je Nolte na okruglom stolu „Poslovnik kao instrument kvalitetnijeg rada skupštine“. Okrugli sto su u Pržnom organizovali Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo i njemaèka fondacija „Konrad Adenauer“. Nolte je kazala da je novi Ustav Crne Gore formalno pravi dokaz da država postaje sve ureðeniji sistem. Predsjednik Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo Miodrag Ilièkoviæ podsjetio je da je Poslovnik crnogorske Skupštine donijet u julu ove godine. „I pored pozitivnih rešenja u dosadašnjoj primjeni Poslovnika došlo je do više problema. Jedan od razloga je to što se poslanici još nijesu upoznali sa novinama, ali ima i nedoreèenosti u odredbama“, kazao je Ilièkoviæ. „Meðutim, rješenje ne mora biti u izmjeni Poslovnika. Valjalo bi razmisliti o postepenoj izradi takozvane knjige presedana, koja bi sadržala sva sporna tumaèenja odredbi Poslovnika", rekao je on. Ilièkoviæ smatra da je potrebno pojednostaviti proceduru pozivanja poslanika i podnosioca amandmana na sjednice Odbora, ne posebno nego putem oglasne table. "Neophodna je izrada plana rada Parlamenta, radi efikasnijeg rada skupštinskih odbora", pojasnio je Ilièkoviæ. On smatra da je potrebno utvrditi i institut stalnih zamjena èlanova Odbora, na sjednicama Kolegijuma voditi zapisnik o radu tog tijela, a amandmani na predlog zakona moraju se podnijeti najkasnije dva dana prije poèetka rasprave u naèelu. Sekretar i struèni savjetnik Odbora za kontrolu izbora, imunitet i poslovnik u njemaèkom Parlamentu, Norbert Pašmans /Paschmanns/, kazao je da je veoma teško davati savjete drugim sistemima i zemljama u pogledu rada skupštinskog sistema. "Bitan faktor pri donošenju odluka u njemaèkom Bundestagu je konsenzus, pa se od pisanog poslovnika može i odstupiti. Radi se o obièajnom pravu koje ima dugu tradiciju u parlamentarnom poslovanju Njemaèke", naveo je on. Pašmans smatra da "krut" poslovnik može dovesti i do njegove zloupotrebe. "Svaki novi saziv Parlamenta u Njemaèkoj donosi novi poslovnik". "Važan institut kod nas su parlamentarni direktori poslanièkih klubova, a oni su zaduženi za primjenu poslovnika. U sluèaju konfliktnog sluèaja, oni kontaktiraju sa predsjednikom Parlamenta", pojasnio je on. Pašmans je dodao da u sluèaju da se ne riješi problem, na „scenu stupa“ Savjet najstarijih poslanika, a ukoliko se rješenje ne pronaðe ni tako, konaènu odluku donosu veæina poslanika. Prema njegovim rijeèima, i u Njemaèkoj je utvrðivanje dnevnog reda osjetljiva tema. "Dnevni red utvrðuje Savjet najstarijih sa predsjednikom Bundestaga. Obaveza voðenja zapisnika je strogo poštovana, a upravu Bundestaga èini 2,5 hiljade osoba, dok njemaèki Parlament ima 613 poslanika", kazao je Pašmans. U skupštinskom radu, kako je dodao, ne postoje tematski godišnji planovi, što omoguæava stalnu raspravu o aktuelnim temama. Nolte, koja je i nekadašnji poslanik njemaèkog parlamenta i ministar, kazala je da dabebata u njemaèkom parlamentu ne prelazi sat vremena. "Nastupi po poslaniku traju od tri do sedam minuta". "Ako neko govori duže, oduzima se vrijeme narednom kolegi iz poslanièkog kluba. U ekstremnim sluèajevima, predsjednik poslaniku iskljuèuje mikrofon što je veoma neprijatno, a takvo iskustvo niko ne želi", kazala je ona. Potpredsjednik Skupštine Rifat Rastoder rekao je da do skora u crnogorskom parlamentu nije bilo konkretnog planiranja zasjedanja. "Napravili smo bitne pomake kako formalno pravno, tako i u praksi. Sve konstruktivniji su dogovori na Kolegijumu, kao i rasprava opozicije. Osnov planiranja je da plenum ne bude osnovna taèka parlamenta", objasnio je on. Rastoder je rekao da se nastoji da se afirmišu radna tijela, koja treba da postanu težište rada Skupštine. Poslanik Socijalistièke narodne partije Vuksan Simonoviæ rekao je da nije zadovoljan Poslovnikom i njegovom primjenom u praksi jer, kako je naveo, 99 odsto taèaka dnevnog reda su teme koje predloži vlada. On smatra da je rad skupštinskih radnih tijela malo prisutan u medijima i to ocijenio kao vid informativne blokade. Predsjednik poslanièkog kluba Demokratske partije socijalista Miodrag Vukoviæ je zadovoljan zbog moguænosti da se crnogorski parlamentarci upoznaju sa njemaèkim zakonodavstvom. "Ne možemo preko noæi postati Bundestag, ali na osnovu te razvijene zapadne prakse, možemo za sebe pronaæi model rada Skupštine", rekao je Vukoviæ. (kraj) suz/del