Cetinje, (MINA) - Topografija svih crnogorskih padova i uspona, gdje se vrednuje postignuto i kritièki mjeri i odslikava stvarnost nove evropske Crne Gore, je na Cetinju, ocijenio je veèeras premijer Milo Ðukanoviæ na sveèanoj akademiji posveæenoj Ivanu Crnojeviæu. Zemni ostaci jedne od najznaèajnijih liènosti crnogorske istorije, gospodara Zete i Crne Gore i osnivaèa Cetinja, Ivana Crnojeviæa, nakon 24 godina od otkopavanja, prenijeti su danas u Dvorsku crkvu na Æipuru. Akademiju na Cetinju organizovao je Vladin Koordinacioni tim za sprovoðenje programa „Cetinje – grad kulture 2010-2013“. “Ovoj generaciji Crnogoraca pripalo je da bude obnoviteljska. Taj zadatak smo mogli i možemo obaviti zato što smo imali i imamo od koga uèiti – od slavnih predaka, državotvoraca sa vizijom, pregalaca poput Gospodara Ivana Crnojeviæa”, kazao je Ðukanoviæ. On je rekao da je Crna Gora danas svoja na svome, prijateljski okrenuta susjedima, evropskim i svjetskim državama. “Stvorili smo uslove da sami odluèujemo o svojoj sudbini,spremno doèekujemo sve izazove i, uzdižuæi se iznad podjela, gradimo otvoreno i demokratsko društvo po mjeri savremene evropske civilizacije”, kazao je Ðukanoviæ. “Poziv na istrajnost i plemeniti duh zajedništva, na dijalog i suživot, na struku i umijeæe, preduzimljivost i odgovornost, jednom rijeèju na moderno evropejstvo, neka nas veèeras obaveže. Uèinimo više i bolje za dobrobit naše prijestonice, a time i svih naših ljudi, i naše Crne Gore”, naveo je on. Prema njegovim rijeèima, uprkos “patini èitavih pet vjekova i dvije decenije, Cetinje nosi znamenje Ivanovog autentiènog strategijskog skrovišta – dvora, utvrde i države u jednom”. “Varošica s nešto više od dvije desetine kuæa, sa kovaènicama i lokandom, nastala iz nužde, iz žudnje za slobodom, uz konak Crnojeviæa i Bogorodièinu crkvu, opstala je kroz vjekove kao simbol svekolikog crnogorskog trajanja. Na tom stiješnjenom prostoru podlovæenske Crne Gore, Gospodar Ivan Crnojeviæ, zapoèeo je stvaranje novog državnog jezgra”, kazao je Ðukanoviæ. On je naveo da je vještom diplomatijom, pregovorima, ali i pobunama i politièkom taktikom primirja, kao i dinastièkim vezama, “a kad je trebalo i krvareæi za hljeb i so narodni” i za primorske gradove jednako, Ivan Crnojeviæ je kroz borbu neprestanu, sa vizijom samopouzdanog državnika, jednom za dovijek, udario temelje državi imena Crna Gora. “U burnom vremenu, na razmeði Istoka i Zapada, hrišæanstva i islama, katolièanstava i pravoslavlja, vladarsko ustrojstvo dvora Crnojeviæa potvrðuje samobitnost Crne Gore koju je Gospodar brižljivo temeljio, uèvršæujuæi kako nacionalnu svijest, tako i spoznaju o politièkoj i kulturnoj individualnosti”, ocijenio je Ðukanoviæ. On tvrdi da je država Ivana Crnojeviæa nakon osmanskog perioda postala obrazac u borbi za opstanak – ureðivanjem plemenskog života, djelovanjem Zbora i ulogom i uticajem Cetinjske mitropolije, institucija koje su tokom vremena opstajale i iznova doprinosile jaèanju duha slobode i samobitnosti Crne Gore. Ðukanoviæ smatra da je savremena Crna Gora “èitav jedan poseban svjetonazor, artikulisan zahvaljujuæi biografijama liènosti poput Ivanove, koje je pouzdano uznosio duh zapadne civilizacije, a koje su danas inspiracija za naš ideal evropskog humanizma”. “Cetinje uvijek vidimo sudbinski neodvojivo i poistovjeæeno sa državnom, pravnom i politièkom istorijom Crne Gore. Kao autentièni dvor – utvrdu Crnojeviæa, kao minijaturnu metropolu evropskog stila u obnovljenoj kraljevini Petroviæa, ili u današnjem oblièju autentiènog urbanog stjecišta moderne Crne Gore”, kazao je on. (kraj) del