Podgorica, (MINA) – Crnogorski helsinški komitet (CHK) podržao je danas najavu Ministarstva pravde da predloži Skupštini izmjene Kriviènog zakonika, kojima se dekriminalizuje kleveta u Crnoj Gori. Ministarstvo pravde ranije je najavilo da æe do kraja februara Skupštini uputiti Predlog izmjena i dopuna Kriviènog zakonika, koje se odnose na dekriminalizaciju klevete. Predsjednik CHK, Slobodan Franoviæ je rekao da Komitet od osnivanja vodi kampanju u prilog potpune dekriminalizacije klevete, a posebno kada je u pitanju kleveta u medijima. On je podsjetio da je krivièna odgovornost medija prvi oblik pravne odgovornosti medija. "Proces postupnog gašenja kriviène odgovornosti medija ogleda se u postojanju sistema gdje takva odgovornost medija ni ne postoji, a tamo gdje postoji javljaju se tendencije eliminisanja ili redukovanja kazni", saopštio je Franoviæ na konferenciji za novinare. Kako je kazao, u svim sistemima vidljivija je tendencija da se kazni izdavaè a ne novinar. "Svi ti procesi rezultat su nastojanja za širenjem slobode medija", smatra Franoviæ. Komitet, prema njegovim rijeèima, predlaže Vladi da izradi Predlog, a Skupštini da usvoji graðanski zakon o zaštiti od klevete. "Taj zakon treba uraditi na bazi meðunarodnih standarda ljudskih prava, naroèito onih standarda razvijenih u praksi Evropskog suda za ljudska prava", rekao je on, dodajuæi da zakon mora da sadrži djelotvorne mehanizme zaštite, koji treba da budu na nivou evropskih. Franoviæ je saopštio da graðani, kada misle da su žrtve kršenja nekog od prava liènosti, treba da imaju moguænost da pokrenu tužbe radi propuštanja i prestanka povrede prava liènosti. "Njom se sprjeèava nastup povrede prava liènosti i to je tužba koja se pokreæe protiv vlasnika medija, a ne novinara", objasnio je Franoviæ. On je dodao da graðani treba da imaju pravo da pokrenu i tužbu radi nadoknade materijalne i nematerijalne štete. Franoviæ smatra da graðani posebno treba da imaju pravo na tužbu radi nadoknade neimovinske štete bez povrede prava liènosti. "Ona ne mora uvijek biti u novèanom obliku veæ i nenovèana satisfakcija, poput ispravke ili izvinjenja, a visina može zavisiti od stepena povrede prava liènosti", rekao je Franoviæ. On smatra da bi zakonom trebalo odrediti najviši moguæi iznos presude neimovinske štete. "Neimovinsku štetu treba definisati kao povredu prava liènosti, a napustiti prevaziðeni koncept duševnih, fizièkih bolova ili pretrpljenog straha", zakljuèio je Franoviæ. (kraj) anm/boj