Podgorica, (MINA) – Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZLP) svakodnevno se podnosi veliki broj zahtjeva, a nekima od njih cilj je da preopterete državne organe a ne da dobiju informaciju od javnog značaja, ocijenio je predsjednik Savjeta tog tijela, Muhamed Đokaj. On je, na svečanom otvaranju projekta „ Jačanje kapaciteta AZLP i slobodan pristup informacijama“, rekao da je prisutna pojava velikog broja nevladinih organizacija (NVO), koje se registruju svakog dana i Agenciji upućuju veliki broj zahtjeva za pristup slobodnim informacijama. „Izgrađena je jedna šema korisnika a krenuću od NVO. Imamo pojavu NVO koje se svakog dana registruju i podnosi se veliki broj zahtjeva. Tematika tih zahtjeva nije da se dobije informacija od javnog značaja, već da se prebukiraju državni organi“, naveo je Đokaj. To je, prema njegovim riječima, na štetu građana Crne Gore i ne treba zaboraviti da je pravo na slobodan pristup informacijama Ustavom garantovano. Đokaj je kazao da je cilj Zakona o slobodnom pristupu informacijama otvorena i transparentna javna uprava i da je taj zakon jedan od alatki za sprečavanje korupcije. „što je javna uprava otvorenija, a ugovori i odluke javne, više se vodi računa i o formi i o novcu“, smatra Đokaj. Kako je naveo, prošle godine AZLP je donijela 3,89 hiljada odluka, a postoji samo hiljadu državnih organa. „Crna Gora i Agencija su ostvarile svoj cilj, javna uprava je otvorena, državne organi su transparentni i Zakon o slobodnom pristupu informacijama funkcionise“, dodao je Đokaj. On je kazao da su određeni djelovi društva imali cilj da blokiraju rad Agencije. „Da li su uspjeli „korisnici“ budžeta Crne Gore, čiji je jedini cilj pohara budžeta, da blokiraju Agenciju? Nijesu“, rekao je Đokaj. On je naveo da Upravni sud, kada su u pitanju žalbe na rad Agencije, uglavnom odlučuje u njihovu korist. „U ovom haosu sobodnog pristupa informacijama, Upravni sud uglavnom odlučuje u našu korist. Stigli smo do 90 odsto prolaznosti naših rešenja, ali ne treba ni tim rezultatom da do kraja budemo zadovoljni“, zaključio je Đokaj. On je pozvao advokatsku komoru da reaguje, jer, kako je rekao postoji uhodana šema advokata koji uzimaju novac od utuženja. Đokaj je upozorio da je broj utuženih predmeta Agencije ogroman. „Svaki naš papir i akt se utužuje, zbog novca i uhodanog sistema radi se o klasičnoj zloupotrebi prava na slobodan pristup informacijama i kršenju ustava“, smatra Đokaj. Kako je saopštio, od početka svog mandata, ukazivao je na nedostatke Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Taj zakon, kako je rekao Đokaj nije uravnotežen sa Zakonom o upravnom postupku (ZUP) i sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka „Ćutanje administracije je glavni problem. Institut zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama ne postoji u zakonu“, kazao je Đokaj. Generalni direktor Direktorata za državnu upravu Ministarstva javne uprave, Danijela Nedeljković Vukčevič, kazala je da je slobodan pristup informacijama važan segment svakog demokratskog društva i da je evidentno da se to pravo u praksi često zloupotrebljava. Ona je podsjetila da su u Strategiji reforme Javne uprave od 2016. do 2020. godine sadržani strateški ciljevi koje Crna Gora treba da realizuje. Prema njenim riječima, kada je u pitanju otvorenost javne uprave, nezadovoljstvo civilnog sektora i zainteresovanih građana je izraženo. „Da više koristimo pravo proaktivnog objavljivanja informacija, imali bismo i manji broj zahtjeva, ćutanja uprave i manji broj žalbi“, navela je Nedeljković. Slobodan pristup informacijama je, kako je kazala, oblast koja je izazov ne samo za Crnu Goru, već i za države članice Evropske unije (EU). Savjetnica glavnog pregovarača Kancelarije za evropske integracije, Ivana Vujošević, kazala je da je cilj projekta da se centralni i lokalni organi vlasti što bolje pripreme za sprovođenje strategije reforme javne uprave. Prema njenim riječima, EU će implementaciju Strategije javne uprave pomoći i kroz dikretnu budžetsku podršku u iznosu od četiri milona EUR. Ta uplata, kako je navela Vujošević, očekuje se već sljedećeg kvartala. „Reforma javne uprave jedan je od ključnih prioriteta procesa pristupanja EU, njeno dobro funkcionisanje je od fundamentalnog značaja za političke i ekonomske reforme“, smatra Vujošević. Vujošević je kazala da Hrvatska i Crna Gora sarađuju u pet projekata, koji se najčešće odnose na demokratsko upravljanje i inovacije. Predstavnica Središnje agencije za finansiranje i ugovaranje Hrvatske, Nirvana Sokolovski, rekla je da će se projekat sprovoditi šest mjeseci i da će ta agencija pružiti administrativnu i tehničku pomoć državi korisnici, odnosno Crnoj Gori. „Projekat će doprinijeti cilejvima koje je država korisnica dogovorila sa EU“, navela je Sokolovski. Da bi twinning projekat postigao uspjeh, kako je rekla, potrebna je kontinuirana angažovanost svih uključenih institucija na nacionalnom i regionalnom nivou. Hrvatska povjerenica za informisanje, Ana Marija Musa, kazala je da joj je čast što je projekat povjeren Povjereniku za informisanje Hrvatske. „U sprovođenju prava na slobodan pristup informacijama, Hrvatska je vodeća u regionu i šire“, dodala je Musa. Ona je kazala da će transparentnost vlasti i uprave u okviru informacijskog i digitalnog drištva, osiguravanje vladavine prava i suzbijanje rizika od korupcije, ostati jedno od ključnih pitanja funkcionisanja demokratskih institucija. „Napori na snaženju tih područja nikada ne bi trebalo da prestanu, jer građani zaista očekuju transparentnu javnu upravu“, smatra Musa. Centralnu ulogu u ostvarivanju prava na slobodan pristup informacijama, kako je kazala, ima AZLP, koju treba neprestano jačati i osiguravati njenu nezavisnost i kapacitete uklanjati nedostatke pravnog okvira. Zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, Androne Urbonaviciute, kazala je da je projekat na kom sarađuju Hrvatska i Crna Gora važan, jer bi trebalo da približi Crnu Goru evropskim praksama. Prema njenim riječima , projekat će omogućiti smanjenje broja slučajeva ćutanja administaracije. Ambasador Hrvatske, Veselko Grubušić, rekao je da je Hrvatskoj twinnnig mehanizam mnogo pomogao u otvoranju i zatvaranju poglavlja. „U pregovaračkom procesu EU i Hrvatske učestvovalo je 300 hrvatskih stručnjaka. Oni čine popis koji Hrvatska koristi da pomogne susjednim državama u procesu pregovaranja i pristupanja EU“, naveo je Grubišić. Prema njegovim riječima, rezultat projekta na kom sarađuju Crna Gora i Hrvatska biće proizvod, odnosno proces, koji je održiv. Twinning light projekat finasira EU sa 250 hiljada EUR, i on ima dvije komponente, sa ukupno 11 aktivnsoti. Jedna se odnosi na omogućavanje prava na pristup informacijama putem zahtjeva i drugi na online dostupnost. Cilj projekta, prema riječima učesnika konferencije je postizanje bržeg rješavanja zahtjeva, kao i smanjenje ćutanja administracije. U okviru projekta, biće organizovana i kampanja u cilju podizanja svijesti građana o važnosti Twinning light-a i načinima na koje mogu slobodno pristupati informacijama. (kraj) mip/anm