Podgorica, (MINA) – Crnogorska vlada je pripremila zakon èiji je cilj izbjegavanje, sprjeèavanje ili smanjivanje štetnih uticaja buke na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Zakonom treba du bude utvrðen nivo izloženosti buci u životnoj sredini na osnovu meðunarodno prihvaæenih metoda i kriterijuma, omoguæiæe prikupljanje podataka o tom fenomenu i obezbjeðivanje njihove dostupnosti javnosti, kao i postizanje i oèuvanje najboljeg moguæeg kvaliteta buke u životnoj sredini. To æe, kako je objašnjeno, biti postignuto uspostavljanjem sistema kontrole izvora buke, planiranjem, praæenjem, sprjeèavanjem i ogranièavanjem upotrebe izvora buke. Predviðena je i izrada akustièkih karata na bazi jedinstvenih indikatora buke i metoda procjene buke u životnoj sredini, kao i akcionih planova kratkoroènih, srednjoroènih i dugoroènih mjera zaštite od buke u životnoj sredini. Zaštitu od buke dužni su da sprovode i obezbijede njeno sprovoðenje organi državne i lokalne uprave, kao i pravna lica, preduzetnici i graðani, u skladu sa zakonom. U naseljenim mjestima dozvoljena je upotreba izvora buke u periodu od šest do 22 sata, a za elektroakustiène ureðaje za izvoðenje muzike od devet do jedan sat, pod uslovom da ne prelazi graniène vrijednosti nivoa buke. Predlogom zakona predviðene su i kaznene odredbe koje se odnose na pravna lica, odgovorne u pravnom licu i preduzetnike, a iznose od desetostrukog do dvestasturukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori. U obrazloženju Predloga zakona navodi se da je zvuk ili buka dio svakodnevnog života i neophodan je za normalno funkcionisanje ljudskog organizma. U poreðenju sa drugim zagaðivaèima, kontrola buke u životnoj sredini je otežana nedovoljnim poznavanjem njenih efekata na zdravlje ljudi, odnosa doza-efekat, kao i nedostatka utvrðenih kriterijuma. Koliko su rasprostranjeni efekti buke, isto toliko su rasprostranjene i njihove dugoroène posljedice po zdravlje. Zato je važno ogranièiti i kontrolisati izlaganje akustièkom zagaðenju sredine, navodi se u Predlogu zakona. Analize proteklih godina, a posebno turistièkih sezona, pokazuju da je problem buke u Crnoj Gori izražen na veoma specifièan naèin, neprilagoðen urbanistièko-tehnološkim i kulturnim odlikama i uslovima koji postoje, a posebno u primorskim gradovima. Buka poprima gotovo epidemijske razmjere, posebno u toku ljeta, odnosno turistièke sezone u primorskom regionu, ali sporadièno i povremeno i u drugim gradovima. Poznato je da u naseljima nijesu uspostavljene zone, odnosno razgranièenje kulturno-rekreativnih od poslovnih i stambenih cjelina. U Evropskoj uniji (EU) zakonodavstvo iz oblasti zaštite od buke je imalo za cilj sprjeèavanje buke na samom izvoru, pa su donijete brojne direktive koje utvrðuju graniène vrijednosti emisije buke iz novih automobila, motocikala, aviona, graðevinskih mašina i kuænih aparata koje moraju biti ispoštovani u toku njihove proizvodnje. Zahvaljujuæi takvom zakonodavstvu, kao i tehnološkom razvoju postignuto je znaèajno smanjenje buke od individualnih izvora, èak 85 odsto za auta i 90 odsto za kamione u odnosu na 1970. godinu. Procjenjeno je da je oko 20 odsto populacije EU ili oko 80 miliona ljudi izloženo buci za koju nauènici i ljekari smatraju da je neprihvatiljiva. EU zbog buke u životnoj sredini godišnje potroši od 13 do 38 milijardi EUR na troškove lijeèenja, gubitak radnih dana, smanjenje cijena kuæa i smanjene potencijala korišæenja zemljišta. Unija je nedavno, kako odgovor na ovakvo stanje, donijela direktivu o procjeni i upravljanju bukom u živornoj sredini, koja zahjeva izradu akustiènih karata i akcionih planova u cilju smanjenja buke u životnoj sredini. Ova direktiva je transponovana u Predlog zakona o zaštiti od buke. (kraj) del/isf