Podgorica, (MINA) – Izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandiæ, izjavila je danas da se civilizovano društvo mora suoèiti sa istinom i da se zakon mora primjenjivati jednako na sve. "Kao civilizovano društvo moramo se suoèiti sa dostojanstvom onih kojih su žrtve. Ukoliko to ne uèinimo, žrtvama produžavamo žrtvovanje", kazala je Kandiæ na Konferenciji o kršenju ljudskih prava, posveæenoj desetogodišnjici zloèina u Štrpcima. Prema njenim rijeèima, državni organi moraju uèestvovati u suoèavanju, jer civilno društvo može samo da stvori uslove kako bi vlast kad tad shvatila neophodnost suoèavanja sa prošlošæu. Predsjednik crnogorske skupštine Filip Vujanoviæ, rekao je da Crna Gora slijedeæi ambicije ukupne javnosti, treba da ispuni obavezu, otkrije izvršioce ovih djela, kazni ih i pomogne porodicama nastradalih. "Crna Gora je pokazala da je uložila maksimalne napore da se ovi zadaci ostvare. Pokazala je to zakonodavna, izvršna i sudska vlast", pojasnio je Vujanoviæ. Prema njegovim rijeèima, obaveza Crne Gore prema èlanovima porodica otetih u Štrpcima je da pomogne, jer su èlanovi njihovih familija nevino stradali, samo zato što su pripadali jednoj naciji i bezumnom vremenu. "Kada je rijeè o Bukovici, formirana je trgovaèka misija u Sarajevu, èija je obaveza da kontaktira sa našim ljudima koji su na tom prostoru", kazao je Vujanoviæ. On je dodao da se mora obezbijediti kvalitetnija infrastruktura na prostoru Bukovice i ljudima obezbijediti i animirati povratak. "Želim da se što prije vrate Muslimani iz Bukovice svojim ognjištima i oèekujem da æe državni organi omoguæiti da se to desi što prije", istakao je Vujanoviæ. Profesor Pavnog fakulteta u Podgorici Milan Popoviæ, smatra da Štrpci i Bukovica od 1993. do 2003. godine, predstavljaju tri lažne slike o posthladnoratovskim sukobima. "Kao prvo, takozvani sluèaj Štrpci paradigmatièno rasvjetljava suštinu ovih sukoba i najèešæih laži koje su i danas dominantne", naglasio je Popoviæ. Prema njegovim rijeèima, prva lažna slika je slika ratova. "Štrpci pokazuju da nije bilo rijeèi o ratovim u uobièajnom smislu kako to definiše meðunarodno javno pravo, veæ o organizovanom, planiranom državnom teroru, vojnih i paravojnih formacija protiv civilnih populacija", smatra Popoviæ. Druga lažna slika, kako je naveo, pokazuje da postoji bitna razlika izmeðu države i razbojnièke bande. "Treæa je, slika takozvanih sukoba civilizacija. Smatram da nije rijeè o sukobu civilizacija, veæ o sukobu civilizacija i varvarstva. Ne prihvatam vladajuæu interpretaciju o pobjedi liberalne demokratije, prihvatam alternativne interpretacije ozbiljnih intelektualaca i nauènika, koji govore o moguæem poèetku novog mraènog doba u 21. vijeku", rekao je Popoviæ. Osnivaè nedjeljnika Monitor Miodrag Peroviæ, smatra da je suðenje za otmicu u Štrpcima pokazalo da crnogorska vlast nije znala za pripremu otmice i da naredbodavci i izvršioci nijesu graðani Crne Gore. Prema njegovim rijeèima, proces u Bijelom Polju je pokazao da su vrhovi vlasti u Beogradu mogli znati da se otmica sprema, ali da nijesu preuzeli ništa da otmicu sprijeèe. "Tako je dogaðaj u Štrpcima poprimio oblike državnog terorizma. Pošto Srbija ne osjeæa nelagodnost za ovakav poredak stvari u njoj slobodno šetaju inspiratori i naredbodavci i izvršioci zloèina", istakao je Preoviæ. On je kazao da se Crna Gora nije dovoljno odužila žrtvama, jer je jedan njen dio zadojen srpskim nacionalizmom, uglavnom otæutao zloèin. "Vlast èuva vlast. Zbirno, Crna Gora ne govoreæi glasno ostala je da dijeli moralnu krivicu za zloèin u Štrpcima. Dok žrtvama u Štrpcima ne bude vraæeno ljudsko dostojanstvo ni Srbi, ni Crnogorci neæe biti ravnopravi u dostojanstvu sa drugim evropskim narodima", naglasio je Peroviæ. Predsjednik udruženja Almanah Šerbo Rastoder, rekao je da se može konstatovati, da ne samo što se nedjela ponavljaju, veæ poprimaju sve oblike neèovjeènosti koje oèigledno nema granica. "Èovjek je poslednje decenije prošlog vijeka na ovim prostorima u suštini bio obièan sužanj, zato se razumije njegova potreba da prièama o zlu iskaže želju da se zlo ne ponovi", naveo je Rastoder. On je potsjetio da se svi zloèinci brane iskazom da su bili uz svoj narod. "Kažem da je u svakom zloèinu sadržana ideja nekog višeg cilja koje zloèince u vrijeme zloèina amnestira od potrebe da razmišljaju o krivici i eventualnoj odgovornosti", smatra Rastoder. On je podsjetio da su sudbinu ljudi u Štrpcima i Bukovici odredila su dva bitna elementa. "Ime i prostor. Jedini kriterijum koji je bio primaran zloèincima u Štrpcima bio je ime putnika. Njih nije zanimalo njihovo socijalno, ideološko i subjektivno nacionalno odreðenje. Dakle, sudbinu ovih ljudi odredilo je ono što nijesu mogli da biraju – ime. Sudbinu Bukovice odreðuje njen geografski položaj. U ovom sluèajevima imamo dva tipièna parametra fašizma, krv i tlo", ztakljuèio je Rastoder. (kraj) tmi/sim