Beograd/Podgorica, (MINA) – Crna Gora bi trebalo što prije da predloži ambasadora u Beogradu, smatra Nada Kolundžija, šef poslanièkog kluba Demokratske stranke (DS), srpskog predsjednika Borisa Tadiæa. Kolondžija je kazala da, kada je u pitanju imenovanje crnogorskog ambasadora u Beogradu, ne treba praviti posebnu politièku prièu. »Bilo bi dobro da što prije Crna Gora predloži ambasadora u Beogradu, ali nije neophodno od toga praviti javno-politièki temu jer tada osjetljivost postaje rjeèita i svaka eventualna greška u potezu može da predstavlja dalje komplikacije«, kazala je Kolundžija agenciji MINA. Ona smatra da treba poèeti razgovore o tome i napraviti prve korake koji bi doveli do bržeg dolaska crnogorskog ambasadora u Beograd. »Problem može da se riješi tako što to neæe biti politièka tema ni za jednu ni za drugu stranu, veæ treba poèeti komunikaciju oko toga kako da se diplomatski odnosi uspostave. Oni nijesu prekinuti, i treba vidjeti kako da ambasador Crne Gore bude u Srbiji«, rekla je Kolundžija. Prema njenim rijeèima, onog trenutka kada politièari prihvate da to ne treba da bude medijska i politièka tema u zemlji, veæ da je to nešto što treba riješiti u interesu graðana, moæi æe da se naðe rješenje. »Redosljed koraka ne mora biti presudan, ukoliko neko to neæe politièki da kapitalizuje«, kazala je Kolundžija. Ona je ocijenila da odluka Podgorice da prizna Kosovo izvjesno vrijeme optereæuje odnose Srbije i Crne Gore, dodavši da se radi o temi koja je dramatièno važna za Srbiju. »Srbija je oèekivala i oèekuje razumijevanje za važnost tog pitanja, posebno od prijatelja, komšija, pogotovo od Crne Gore sa kojom smo mnogostruko vezani. Crnogorsko priznanje Kosova optereæuje odnose dvije države i zahtjeva dodatne napore kako bi se taj problem prevazišao«, kazala je ona. Interes graðana Crne Gore i Srbije je, kako je dodala Kolundžija, da se politièari potrude da to prevaziðu. Ona je ocijenila da neposredni kontakti i komunikacija predsjednika dvije države doprinose poboljšanju tih odnosa. Kolundžija smatra da je napravljen korak, ili nekoliko njih, ka poboljšanju odnosa Crne Gore i Srbije i da oni nijesu na najnižoj taèki, na kojoj su bili. »To pokazje da postoji volja i sa jedne i sa druge strane da se oni poprave. Nadam se i vjerujem da se politièki odnosi koji su poremeæeni nizom dogaðaja, ne odražavaju previše na graðane«, kazala je ona. U Srbiji, prema njenim rijeèima, ne osjaæa se animozitet ili otpor prema Crnoj Gori ili njenim graðanima. »Ako se dešavaju neki pojedinaèni sluèajevi, oni su na nivou izuzetaka a ne pravila, a vjerujem da je isto tako i u Crnoj Gori. Nadam se da su graðani mudriji od politièara i da vode raèuna o tome da su dobri odnosi izmeðu graðana Srbije i Crne Gore njihov najbolji interes«, kazala je Kolundžija. Ona je kazala da onaj dio politièke scene koji predstavlja vadajuæu koaliciju u Srbiji, odnosno zvaniène državne institucije i organe, oko statusa i državnosti Crne Gore nema nikakve dileme. »Prihvatamo tu èinjenicu i spremni smo da u svakom smislu poštujemo suverenitet i državno-pravni subjektivitet Crne Gore i oko toga nema dileme. To što se èuju sporadièni politièki ispadi i da neko to negira – to niti je preovalaðujuæe u javnosti Srbije niti je to prisutno meðu onim partijama koje danas konstituišu državne organe«, rekla je ona. Kolundžija je rekla da pitanje dvojnog državljanstva, odnosno potpisivanje sporazuma dvije države prate politièka pitanja. »Srbija i Crna Gora imaju zakone koji na potpuno razlièite naèine definišu pravo na ostvarivanje državljanstva. Srbija ima potpuno liberalan zakon, prema kome je mnogo lakše steæi državljanstvo Srbije i ne smeta ukoliko je neko državljanin neke druge države«, podsjetila je ona. Crna Gora, kako je dodala, ima drugaèiji zakon i pitanje je kako da se, u okviru obaveze da i jedna i druga zemlja poštuju svoje zakone, naðe rješenje.»To je, u neku ruku, više preraslo u pravni problem«. Kolundžija je ocijenila da je put ka Evropskoj uniji (EU) jedno od važnih ptanja koje povezuje Srbiju i Crnu Goru. Ona smatra da Crna Gora i Srbija, u tom smislu, moraju raditi zajednièki »jer se ne možemo zatvoriti unutar svojih granica i rješavati probleme«. » Put ka Evropi podrazumijeva dobru saradnju i mnoge zajednièke aktivnosti. Svakako æe nam ta ambicija da postanemo èlanice EU pomoæi da mnoge probleme rješevamo u interesu tog cilja«, zakljuèila je Kolundžija. (kraj) mil/žug/drv