Podgorica, (MINA) – Izjava francuskog predsjednika Fransoa Olanda o proširenju Alijanse bila je politièke prirode i nije prioritetno upuæena Crnoj Gori, smatra predsjednik parlamenta Ranko Krivokapiæ, navodeæi da oèekuje da æe država do decembra biti spremna za poziv. Oland je nedavno, nakon susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, kazao da Francuska smatra da bi zahtjeve zemalja za èlanstvo u NATO-u trebalo odbiti, jer Alijansa sada ne bi trebalo da se širi. Krivokapiæ je u parlamentu predstavio rad te institucije studentima koji uèestvuju na konferenciji MiMUN. Na pitanje studenta da prokomentariše Olandovu izjavu, on je podsjetio na objašenjenja koja su dali i francuski zvaniènici- da se nije mislilo samo na Crnu Goru. “Ne bih dao sebi taj znaèaj da komentarišem francuskog predsjednika, ali ono što je sigurno je da u ovom trenutku nema spremnosti, jer da ima mi bismo veæ sada bili èlanica“, rekao je Krivokapiæ. To je, kako je naveo, kao svaka druga izjava, „u ovom trenutku nijesmo spremni, ali to ne znaèi da neæemo biti za osam mjeseci“. „Duboko vjerujem da æemo biti spremni do decemra, kada bi trebalo da se donese odluka“, rekao je Krivokapiæ, dodajuæi da smatra da se izjava prije svega odnosila na Ukrajinu i Gruziju, koje su „vatrena liniju sukoba i nestabilnosti“. Crna Gora je, kako je kazao, ostala kao manje važna i negdje kao „završena prièa“. „To je bila politièka poruka i svakako prioritetno nije bila upuæena Crnoj Gori“, naglasio je Krivokapiæ. Studentkinja porijeklom iz Sutorine pitala je Krivokapiæa da prokomentariše situaciju oko te teritorije i aktuelni spor sa Bosnom i Hercegovinom. “Hoæemo li se boriti za Sutorinu ili æemo je predati?“. „Neæemo se boriti i vjeèno æete živjeti u Crnoj Gori“, odgovorio je Krivokapiæ. On je objasnio da je situacija oko Sutorine u èistom pravnom smislu, „klasièna teritorijalna pretenzija“. Na pitanje da li bi Crna Gora trebalo do decembra prioritetno da se bori protiv korupcije i organizovanog kriminala kako bi dobila poziv za èlanstvo, Krivokapiæ je kazao da tako smatraju crnogorski partneri. „Pošto hoæemo njihovo partnerstvo, njihov stav je meritoran i tome se moramo prilagoditi“, rekao je on. Pomaka æe, kako je naveo, biti i ima. „Moramo pokazati jaku politièku volju da u ovih sedam- osam mjeseci damo mjerljive rezultate u presuðivanju i istragama koje æe biti kredibilne“. Upitan da prokomentariše usitnjavanje opozicije u Crnoj Gori, Krivokapiæ je ocijenio to nije dobro prije svega za politièki sistem u državi. „Ne bih htio da to previše precizno objašnjavam, ali èinjenica je da to nije dobro za politièki sistem. Politièki sistem traži stabilne politièke subjekte koji æe moæi svojim rezultatama da odgovaraju pred graðanima na izborima“, rekao je on. Stalne promjene politièkih subjekata koje otvaraju „sezonske partije“, pokazuju, kako smatra, da njesu dovoljno odgovorne prema biraèima. Odgovarajuæi na pitanje o odnosima i saradnji Crne Gore i Srbije, Krivokapiæ je ukazao na regionalne interese svih država sa Balkana. On je naveo da je devedesetih uèestvovao u pokretu za nezavisnost kao antiratni aktivista, " i za nas je to bio odgovor na raspad Jugoslavije, a ne odnos prema Srbiji“. „Da ste pitali moju generaciju da odluèuje o tome Jugoslavija bi vjeèno opstala i tako gledamo saradnju sa svim bivšim republikama Jugoslavije“, dodao je Krivokapiæ. Odnosi i saradnja, kako je naveo, zavise od politièkih elita. „Trenutno je situacija takva da to ide glatko“, rekao je Krivokapiæ. Prema njegovim rijeèima,dvije su države, na putu integracija u EU i kao buduæe èlanice te organizacije, posebno bliske i imaju zajednièke regionalne interese. „Zajednièki dom nam je EU, a tamo æemo zajedno morati da se borimo za zajednièke regionalne interese“, rekao je Krivokapiæ. On je, obraæajuæi se studentima, kazao da je duh parlamentarizma u Crnoj Gori postojao kroz istoriju. Krivokapiæ je podsjetio da je crnogorski parlament èesto predstavljan kao primjer za sve države regiona a, zbog pojednih instrumenata, i kao primjer za pojedine države Evrope. On je ukazao na efikasnost nadzorne uloge Skupštine. Krivokapiæ je poruèio da i tu važi princip „mali u broju, veliki u vrijednostima“. (kraj) sel/mib