Budva, (MINA) - Crna Gora je dobar primjer kako razumijevanje razlièitosti, oslonac na prijatelje i uvažavanje suparnika vode izgradnji modernog graðanskog društva, ocijenio je premijer Igor Lukšiæ. On je kazao da je temelj crnogroskog društva sloboda kao univerzalna vrijednost, „sloboda koja podstièe vrijednosti odgovornosti“. „Sloboda govora, vjeroispovijesti, vladavina prava, jednaka prava za sve, rodna i polna ravnopravnosti, pravo izbora, uvažavanje prava drugog, temeljne su vrijednosti koje baštinimo u Crnoj Gori“, rekao je Lukšiæ na okupljanju lidera jugoistoène Evrope u Budvi. On je ocijenio da je odluka o obnavljanju crnogorske nezavisnosti duboko utemeljena na ostvarenom multietnièkom, multikulturnom i multikonfesionalnom skladu i toleranciji. „Danas, kada smo pred poèetkom pregovora za èlanstvo u Evropskoj Uniji i èlanica svih znaèajnijih meðunarodnih organizacija, kada smo dobili jasnu poruku podrške i ohrabrenja naših NATO partnera, znaèajnije nam je nego ikada da održimo pozitivan momenat integracija“, dodao je Lukšiæ. On je kazao da ne treba dovoditi u pitanje efikasnost Ujedinjenih nacija (UN) i EU. UN je, smatra Lukšiæ, adresa globalnog politièkog dijaloga i mjesto prevencije konflikata. Prema njegovim rijeèima, EU predstavlja društvo razvijenih država, garant mira, potencijal svjetskog ekonomskog razvoja i podrška ozdravljenju ekonomija posrnulih èlanica. „Prihvatajuæi integracione izazove, prihvatamo okvir koji na najbolji naèin èuva tekovine Crne Gore“, kazao je Lukšiæ. On je naveo da region dijalogom mora osmišljavati ideje i instrumente kako bi na efikasan naèin odgovorio na promjene. „Doprinoseæi izgradnji sistema koji æe garantovati našu bezbjednost i sigurnost“. Lukšiæ smatra da države regiona treba da potvrde spremnost na meðusobnu saradnju. „Siguran sam da svi imamo dovoljno strpljenja da prihvatimo i liènu žrtvu zarad boljeg razumijevanja, zarad jaèe integracije razlièitosti u temelje naše zajednièke buduænosti“, pojasnio je Lukšiæ. Amerièki senator Džejms Inhof rekao je da se problemi u svijetu mogu riješiti samo ako lideri država rade zajedno. Premijer Albanije Sali Beriša ocijenio je da je buduænost svijeta u zajednièkom radu. Podsjeæajuæi da je naziv panel diskusije Ujedinjeni u razlièitostima, Beriša je kazao da je Albanija kao država opstala zahvaljujuæi tom sloganu. “Uèestvovao sam na mnogo samita, ali najimpresivniji sastanak na kom sam bio je molitveni doruèak koji organizuje amerièki predsjednik. Na tom mjestu svi se razumiju i vjeruju da su ljubav i tolerancija naèin da se promijeni svijet”, rekao je on. Predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Ðukanoviæ kazao je da je moto Ujedinjeni u razlièitostima u skladu sa Crnom Gorom kao multikulturalnom i multietnièkom zajednicom. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora je kroz istoriju postala svjesna vrijednosti mira i tolerancije prema razlièitostima. “Crna Gora je bila jedina država tokom 1990-ih od država bivše Jugoslavije na èijoj teritoriji nije bilo rata, i kroz to iskustvo je postala hrabrija u poštovanju razlièitosti”, kazao je Ðukanoviæ. Razlièitosti regiona, smatra on, nijesu hendikep veæ bogatstvo. Ðukanoviæ je naveo da su države regiona uhvatile misaonu i djelatnu “kopèu” sa evro integracijama. “Potrošili smo 17 godina od Dejtonskog sporazuma, a dosta pitanja je ostalo otvoreno. Samo upoæenošæu jedni na druge možemo riješiti te probeleme, jer smo bez granica ili sa njima najbliži jedni drugima”, dodao je on. Ðukanoviæ smatra da se u dijelu meðunarodne zajednice zadržavaju predrasude da je Balkan predodreðen za nestabilnost. To je, kako je naveo, pogrešno mišljenje jer je Balkan dio evropske civilizacije. “Nestabilnost je razlog loše ekonomnske situacije i EU mora pomoæi kako bi se taj problem prevazišao”, ocijenio je Ðukanoviæ. Džudista Srðan Mrvaljeviæ naveo je da uspješnost sportiste ne èine njegovi rezultati, veæ duhovnost i odnos prema životu. “Jedino tako èak i od poraza na sportskom polju možete postati bogatiji. Nijedna medalja nema puni sjaj ako se tom sjaju ne doda nova pobjeda i rezultat u životu”, rekao je Mrvaljeviæ. Okupljanje zvaniènika jugoistoène Evrope organizuje se svake godine po uzoru na Nacionalni molitveni doruèak u Sjedinjenim Amerièkim Državama. Ideja okupljanja je da gradi veæe razumijevanje i jedinstvo u regionu i osnaži zajednièke napore da se društva grade na osnovnim ljudskim vrijednostima, kao što su porodica, prijateljstvo, zajedništvo i tolerancija. Skupu prisustvuje veliki broj domaæih i novinara iz regiona. (kraj) rap/bor/drv