Podgorica, (MINA) – Crna Gora dobila je novi grb, zastavu i himnu, nakon što su poslanici republièkog parlamenta podržali veèeras vladin Predlog zakona o državnim simbolima. Novousvojenim Zakonom za dan državnosti Crne Gore proglašen je 13. jul, za državni - grb dinastije Petroviæa, zastava je crvena sa zlatnim obrubom i grbom na sredini, a himna pjesma "Oj, svijetla majska zoro". Predlog zakona o državnim simbolima podržalo je 38 poslanika, protiv su bili predstavnici Socijaldemokratske partije (SDP) Džavid Šaboviæ i Demokratske unije albanaca Ferhat Dinoša, dok je uzdržan bio poslanik Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi. Skupština, koja je sa radom trebala da poène u 11 sati, raspravu o državnim simbolima zapoèela je sa osmosatnim zakašnjenjem, zbog sjednice Presjedništva SDP-a, na kojoj je razmatran vladin Predlog pomenutog zakona, a protiv kojeg su bila trojica poslanika te stranke Džavid Šaboviæ, Ervin Spahiæ i Rifat Rastoder. Vlada je prošle sedmice uputila Skupštini Predlog zakona o državnim simbolima, kojim je predviðeno da grb bude iz dinastije Petroviæa. To znaèi da je na prsima zlatnog dvoglavog orla uzdignutih krila u poletu štit sa zlatnim lavom u prolazu, iznad orlovskih glava bila bi kraljevska kruna, u desnoj kandži skiptar sa krstom, a u lijevoj šara sa krstom. Šaboviæ, Spahiæ i Rastoder, usprotivili su se tom predlogu Vlade, što je i uzrokovalo višesatvnu raspravu èlanova Predsjedništva SDP-a. Raniji predlog te stranke, koji je bio u skupštinskoj proceduri, predviðao je da na grbu Crnojeviæa ne bude monarhistièkih obilježja - kraljevske krune iznad orlovskih glava, skipta sa krstom u desnoj, a šara sa krstom u lijevoj kandži. Poslanici crnogorske Skupštine odbacili su amandman SDP-a, kojim je, umjesto ponuðenog rješenja u vladinom Predlogu, “kao najprikladniji u državotvornoj vertikali , tradicionalnom i savremenom društvenom biæu Crne Gore, za državni predlagan njen izvorni grb – dvoglavi zlatni orao na crvenoj podlozi. Istièuæi razoèaranje “što veæi koalicioni partner nije imao sluha da prihvati predlog SDP-a i usvoji grb bez monarhistièlkih simbola, koji bi pripadnici manjinskih naroda prihvatili kao svoj”, Spahiæ je kazao da se tim Predlogom zakona Bošnjacica u Crnoj Gori, na osnovu zakona o pravima manjinskih naroda, “nameæe da usvajaju neke tuðe simbole”. “Samo smo željeli da zajedno sa svima u Crnoj Gori imamo zajednièke simbole, grb i zastavu. Podržaæemo, meðutim, vladin Predlog, kako bi sprijeèili negativnu energiju prema svom narodu, koja bi bila akumulirana njegovim eventualnim neprihvatanjem”, rekao je Spahiæ. Skupština nije prihvatila ni dva amandmana poslanika Graðanske partije Krsta Paviæeviæa, kojim je za dan crnogorske državnosti predložen 9. januar, kao i da za dane praznovanja budu proglašeni 9. i 10. januar. Naglašavajuæi da je svjestan kako njegovi amandmani neæe dobiti podršku, Paviæeviæ je rekao da je, predlažuæi ih, “više želio edukativnije da djeluje na graðane i upozna ih sa istorijom da je Crna Gora, tog datuma, daleke 1078 godine, “postala meðunarodno priznata država, pod vladavinom kralja Mihajla Vojislavljeviæa. “Crna Gora nije prvi put postala nezavisna 1878. godine na Berlinskom kongresu, veæ mnogo ranije, tog 9. januara 1078. godine, i to ne treba da bude zaboravljeno. Vjerujem da æe za 30 ili 50 godina, ovaj datum biti dan crnogorske državnosti”, ocijenio je Paviæeviæ. Parlament je, takoðe, odbio i amandman Dinoše da se u drugom stihu himne “Oj svijetla majska zoro”, umjesto rijeèi majko, upotrijebi rijeè koja “realnije, opuštenije i demokratskije odražava multietnièko biæe Crne Gore i suživot u njoj, na novim osnovama”. “Crna Gora može da bude i jeste kuæa, država i zemlja albancima u njoj, ali ne može da bude i majka, jer oni jednu veæ imaju. Majka albanaca u Crnoj Gori je Albanija, kao što je i majka crnogoraca u Albaniji Crna Gora”, kazao je Dinoša. Napominjuæi da Crna Gora prvi put u istoriji dobija dan državnosti, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapiæ, naglasio je da je na takvu odluka parlamenta obavezivala njena istorija, ali da podjednako obavezuje, kako sadašnjost, tako i buduænost. “Crna Gora je konaèno dobila simbole koji æe biti prihvaæeni i odražavati njeno dugo trajanje i buduænost, kao primjerne multietnièke države za èitav region”, kazao je Krivokapiæ. Komentarišuæi osmosatnu raspravu Predsjedništva SDP-a, iniciranu vladinim Predlogom zakona, on je naveo da je, svojim rješenjem, “SDP htjela otiæi korak dalje i više u buduænost, povezujuæi Crnu Goru sa prošlošæu”. “Samostalnost Crne Gore jaèa posljednjih nekoliko godina i taj preces je neumitan. To je put emancipacije razvoja, reformi i njen evropski put, kojem nema alternative”, tvrdi Krivokapiæ. Upitan da li æe razlike unutar SDP-a, u vezi sa Predlogom zakona o državnim simbolima dovesti možda i do rascjepa unutar stranke, on je naglasio da je “duža rasprava izmeðu èlanova te partije, zapravo ulaganje u zajednièko demokratsko iskustvo i povjerenje. “To je nova snaga SDP-a i vladajuæe koalicije. Poslanici SDP-a, koji su imali snažnu i razumljivu rezervu prema vladinom Predlogu zakona, izdigli su se i pokazali veliku državotvornu svijest stranke”, rekao je Krivokapiæ. Sjednica parlamenta, na kojoj æe bitri raspravljano o Predlozima zakona, o oružju, sportu, investicvionim fondovima, organskoj poljoprivredi, Predlogu završnog raèuna budžeta Crne Gore za 2003. i Izvještaju o radu Centralne banke u istoj godini, biæe nastavljena u èetvrtak u 11 sati. (kraj) nem