Beograd, (MINA) – Crna Gora i Srbija treba da budu dvije najbliskije države i obaveza je obje državne politike da afirmišu kvalitete zajedništva i prostor vezivanja, a ne nepotrebnih i vještaèkih razlika, ocijenio je crnogorski predsjednik Filip Vujanoviæ. “Bilo bi tragièno da se u Srbiji dogodi anticrnogorstvo. Bilo bi tragièno da se u Crnoj Gori dogodi antisrpstvo”, rekao je Vujanoviæ za Veèernje novosti. Upitan da li odnosi dvije države mogu biti na boljem nivou i d ali može više, Vujanoviæ je kazao da “može i mora”. “Doživljavao sam i doživljavam da Crna Gora i Srbija treba da budu dvije najbliskije države, ne samo u regionu, nego i globalno. Mnogo je toga što nas istorijski vezuje. Sadašnji i buduæi interesi su nam bliski, što može biti osnova da partnerski i politièki promišljeno formulišemo zajednièki interes”, kazao je Vujanoviæ. On je rekao da je polazište svake ozbiljne državne politike da afirmiše bliskosti, a prevazilazi razlike, dodajuæi da na Balkanu bliskosti, posebno one koje su intenzivne, èesto dovode do nesporazuma. Nekada se, kako je kazao, oèekuje da bliski, bratski odnosi, znaèe odsustvo nesporazuma. “Zaboravljamo da i braæa nekada imaju razlièite interese, pa se udalje, ali sa obavezom da, upravo zbog bliskosti, to brzo i prevaziðu”, naveo je Vujanoviæ. “Tako i razlike u odnosu na neke prirodno drugaèije politièke interese i prioritete ne smiju da udalje dvije bliske države. Obaveza je obje državne politike da afirmišu kvalitete zajedništva i prostor vezivanja, a ne razlika, èesto vještaèkih i nepotrebnih#. Vujanoviæ je, kada je u pitanju promjena Predsjedništvu Demokratske partije socijalista, rekao da su nova imena samo izraz želje za podmlaðivanjem kadra i davanja više šanse ženama. “Kongres je pokazao puno jedinstvo i eliminisao sve spekulacije o bilo kakvoj podeljenosti. To je najbolji demanti svih spekulacija”. Komentarišuæi postojanje želje za otvaranjem još dva konzulata Srbije u Crnoj Gori, Vujanoviæ je rekao da je uvjeren da konzularni poslovi mogu sasvim kvalitetno da se obavljaju u konzularnom odjeljenju ambasade i jednom konzulatu. “Zaista ne vidim smisla, niti potrebu da neka država ima više od jednog konzulata u Crnoj Gori”, rekao je on. Vujanoviæ vjeruje i da æe pitanje državljanstva biti rješeno. “Ne oèekujem uskoro, ali vjerujem da æe se riješiti”. Upitan da li upotrebljava nove slovne znakove, Vujanoviæ je kazao da su nova normativna jezièka rješenja crnogorskog jezika omoguæila dubletne forme i ravnopravnost jotovane i nejotovane forme crnogorskog jezika. “Ja æu nastaviti da govorim nejotovanim crnogorskim jezikom, poštujuæi pravo onih koji su se opredijelili za jotovani. Pozivao sam i pozivam da nas to dodatno ne dijeli, veæ da to doživimo kao razlièitost koju je donijelo novo vrijeme”, rekao je Vujanoviæ. Vujanoviæ je, upitan da li je zagovornik ideje da se crkvi u Crnoj Gori promijeni status i da ona dobije autokefalnost, saoapštio da je pravoslavnu Mitropoliju crnogorsko-primorsku uvijek nazivao njenim pravim kanonskim imenom. “Pravoslavna Mitropolija crnogorsko-primorska se protivila godinama, pa i protestovala, zbog toga što je nazivaju Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori. Protivila se, konstatujuæi, istina nedovoljno uporno, da je takvo oznaèavanje ove crkve tendenciozno i u funkciji udaljavanja vjernika Crnogoraca od te crkve”, rekao je on. On se nada da æe se meðu pravoslavnim vjernicima sve više razumjeti da je Crna Gora zauvijek nezavisna i “da su vjernici pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske i Crnogorci i Srbi koje ne treba dijeliti”. Prema Vujanoviæevim rijeèima, Crnogorska pravoslavna crkva ima puno pravo i slobodu svog vjerskog djelovanja. “Ona jasno poštuje Crnu Goru i crnogorsku naciju. Crkva u Crnoj Gori mora da se prilagodi novoj realnosti. Bez miješanja države, samospoznajom i uvažavanjem te realnosti”. Vujanoviæ je naveo da ga raduje dijalog izmeðu Beograda i Prištine i ocijenio da bi bilo korisno da je poèeo ranije i da se vodi intenzivnije. “Sve što se bude dogovorilo, u njihovim meðusobnim odnosima, za Crnu Goru æe biti prihvatljivo. Šta æe se dogovoriti neka opredijele oni koji razgovaraju. Mislim da Crna Gora ne treba ništa ni da sugeriše, ni ocjenjuje, ni predskazuje, uvijek smo bili osjetljivi na sugestije van Crne Gore, pa je, valjda, prirodno da ih ne èinimo drugima”, dodao je on. Vujanoviæ smatra da je hapšenje Ratka Mladiæa moralo bi da bude veliko ohrabrenje za put naprijed, dodajuæi da je ubijeðen da æe se ispunjenje te obaveze adekvatno vrednovati, kao i da æe Srbija dobiti status kandidata i uæi u pregovaraèki proces. Komentarišuæi povratak raseljenih i status manjine za crnogorski narod na Kosovu, Vujanoviæ je podsjetio da je više puta sam saopštio da je priznanje crnogorske zajednice uslov za razmjenu ambasadora i rekao da je uvjeren da se na Kosovu preduzimaju adekvatne normativne aktivnosti da bi se crnogorskoj zajednici priznao status manjine. “Prema popisu iz 1981. godine, nakon albanske i srpske, crnogorska zajednica bila je po brojnosti treæa na Kosovu. Sada, uz Srbe, svoje autentiène predstavnike u parlamentu Kosova imaju i Bošnjaci, i Turci, i Romi i Aškajlije, i Egipæani, i Goranci. Svi sem – Crnogoraca”, kazao je on. Što se tièe povratka izbjeglica na Kosovo, kako je rekao Vujanoviæ, taj proces ima pozitivne, ali svakako nedovoljne efekte. “Ali je nesumnjivo otpoèeo, i to kako državnim, tako i aktivnostima Podgorice i Peæi. Ponoviæu, razmjena ambasadora je moguæa kad se Crnogorci priznaju za manjinu na Kosovu i obezbijedi im se autentièno predstavljanje u parlamentu Kosova”, saopštio je on. Prema Vujanoviæevim rijeèima, Crna Gora nema rizik od projekta “velike Albanije”. “Crna Gora je afirmisala vrijednosti graðanske države, a albanske nacionalne partije i Albanci doživljavaju Crnu Goru kao svoju državu. Crna Gora im omoguæava puno ostvarenje i oèuvanje nacionalnog identiteta na nivou najviših standarda”, rekao je on, dodajuæi d aje zbog toga ubijeðen i da ne postoji bilo kakav rizik koji bi bio suprotan interesima Crne Gore. Vujanoviæ je poruèio da ima sadržajnu, konstruktivnu i prijateljsku komunikaciju sa predsjednikom Srbije Borisom Tadiæem. Ta saradnja je, dodao je, uz poštovanje pune ravnopravnosti, u funkciji partnerstva i dobrosusjedstva. “Srešæemo se sjutra ponovo, na sastanku Procesa saradnje zemalja jugoistoène Evrope, kojom Crna Gora trenutno predsjedava, a Srbija preuzima palicu. Tu æe biti predsjednici država i vlada, a to je i najvažniji skup koji se održava u Crnoj Gori od trenutka proglašenja njene nezavisnosti”, zakljuèio je Vujanoviæ. (kraj) boj