Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori se stvara ambijent koji sužava prostor da neko može izvršiti krivièno djelo korupcije bez posljedica, ocijenila je direktor Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratkoviæ. Ona se ne slaže sa Izvještajem komesara Savjeta Evrope za ljudska prava, Tomasa Hamarberga, u kojem se navodi da su glavni krivci za slabu primjenu standarda ljudskih prava u Crnoj Gori korupcija i nekažnjivost za odreðena krivièna djela. »Ne bih se složila da Crna Gora nije implementirala meðunarodne standarde. I te kako jeste, i u zakonodavstvo, i osnivanjem posebnih organa za borbu protiv korupcije«, smatra ona. Prema njenim rijeèima, od Crne Gore se stalno zahtijeva sve više. »Meðunarodna zajednica svake godine izbacuje novi korpus kompleksnijih i viših standarada kada je u pitanju korupcija. Najnoviji meðunarodni standard je nulta tolerancija korupcije«, pojasnila je Ratkoviæ. Ona je kazala da se veæina standarda nalazi u Konvenciji Ujedinjenih nacija (UN) za borbu protiv korupcije, kao i u krivièno-pravnoj i graðanskopravnoj konvenciji Savjeta Evrope. “Crna Gora je usvojila sve te konvencije. One predstavljaju veliki broj obaveza i meðunarodnih standarda, od kojih je ogroman dio veæ unesen u crnogorsko zakonodavstvo”, smatra Ratkoviæ. Ona je rekla da je od 2003. godine do danas u kriviène i zakonike o kriviènom postupku, unesen cijeli set novih kriviènih djela koja ranije nijesu postojala. “To su krivièno djelo pranje novca, razlièite vrste terorizma, kriminala i posebnih kriviènih djela koja se odnose na korupciju, kao i veliki broj osoba koje mogu biti obuhvaæene kada je u pitanju procesuiranje kriviènih djela u borbi protiv korupcije”, navela je Ratkoviæ. To su, kako je kazala, ne samo državni službenici, nego i predstavnici meðunarodnih organizacija, sudije, tužioci i druge kategorije. “Naæi æete kod UN i cijeli set obaveza koje se tièu obaveza države da razvije razlièite specijalistièke službe za borbu protiv korupcije, bilo preventivno ili represivno”, rekla je Ratkoviæ. Ona je navela da je Crna Gora morala da osnuje “niz organa" da bi ispunila zahtjeve UN za borbu protiv korupcije, meðu kojima su UAI, Uprava za sprjeèavanje pranja novca i borbu protiv terorizma, Komisija za sprjeèavanje konflikta interesa, Uprava za javne nabavke”. Prema njenim rijeèima, veliki broj novoosnovanih državnih organa prati i niz novih zakona. “Podsjeæam da je pri Višem sudu i u tužilaštvu osnovano posebno odjeljenje koje æe se baviti upravo predmetima korupcije i organizovanog kriminala”, kazala je Ratkoviæ. Ona je rekla da su ljudi koji se bave tim pitanjima prošli posebne obuke za pitanja kriviènih djela kao što su koruptivna. Ratkoviæ je podsjetila i na Treæi izvještaj nacionalne komisije za borbu protiv korupcije, iz kojeg se vidi da je 52 odsto zadatih mjera za izvještajni period izvršeno. “Snažan doprinos otkrivanju i dokazivanju korupcije biæe i moguænost korišæenja mjera tajnog nadzora, što je predviðeno izmjenama zakonika o kriviènom postupku”, smatra ona. (kraj) gop/žug