Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Izvoz iz Crne Gore još se temelji na sirovinama i poluproizvodima, a to je jedan od najznaèajnijih faktora postojanja deficita u spoljnoj trgovini, ocijenjeno je u Vladinoj Analizi o robnoj rezmjeni u prvih devet mjeseci. Prema podacima iz Analize koju je Vlada usvojila sredinom novembra, ukupan izvoz Crne Gore u prva tri kvartala ove godine vrijedio je 231,5 miliona EUR, a bio je 266,6 miliona manji od uvoza. U Analizi je navedeno da je struktura crnogorskog izvoza sa stanovišta stepena obrade proizvoda nepovoljna, što uz nedovoljnu raznolikost robe utièe na njenu slabu komparativnu prednost. Najvažniji crnogorski izvozni proizvod, aluminijum, sa 130,4 miliona EUR uèestvuje u ukupnoj vrijednosti. Èak 96,7 odsto izvezenog aluminijuma je, kako se navodi u dokumentu, u sirovom obliku. U oblasti drvne industrije èiji je izvoz vrijedio 13,5 miliona EUR, na sirovine se odnosi 90 odsto. Proizvoda drvne industrije najvišeg stepena obrade izvezeno je svega 0,3 odsto ili za 40,5 hiljada EUR. Prema znaèaju èetvrta grupa u crnogorskom izvozu, industrija gvožða i èelika, bilježi bolje rezultate sa stanovišta stepena obrade. Na sirovine i poluproizvode odnosi se 11,5 odsto ukupnog izvoza gvožða i èelika. Kako se navodi u Analizi, Crna Gora uvozi veliki broj proizvoda napravljenih od sirovina koje izvozi, na primjer automobile, namještaj ili mašine, pa je preporuèeno da u buduænosti radi na unaprjeðenju proizvodnje u industrijskim granama u kojima ima znaèajnu sirovinsku bazu. U prvih devet mjeseci u Crnu Goru je, prema podacima iz Uprave carina, uvezeno mašina i kotlova vrijednih 49 miliona EUR, automobila i dijelova za skoro 40 miliona, elektriènih mašina i opreme za 25 miliona, a namještaja i madraca za 13. Za dublju analizu spoljne trgovine i antimonopolske mjere, kako se navodi, potreban je razvoj statistike i analitike, kao i praæenje kretanja cijena na domaæem tržištu. Preporuèena je analiza koncentracije uvoznika na, na primjer tržištu prehrambenih prozvoda i razlike u cijeni koju oni plaæaju u inostranstvu i naplaæuju u Crnoj Gori. »Tek na bazi analize toka formiranja cijena te robe moguæe je kreiranje adekvatnih antimonopolskih mjera, kao i zaštite domaæe proizvodnje i potrošaèa, predlaganje mjera ekonomske politike, podsticanja izvoza i zaštite domaæe proizvodje«, ocijenjeno je u dokumentu. (kraj) dmc/kmh