Podgorica, (MINA) – Crna Gora u protekloj godini nije napravila vidljive rezultatima na terenu koji bi je približili njenoj ustavnoj odrednici ekološke države, smatraju u nevladinoj organizaciji Grin houm /Green Home/. Programski direktor u toj NVO, Jelena Marojeviæ Galiæ, kazala je agenciji MINA da je u prethodnoj godini unaprijeðen zakonski okvir, izmjenama i dopunama pojedinih akata u oblasti životne sredine, ali da se ipak ne može govorito o vidljivim rezultatima koji bi Crnu Goru priblizili tom cilju. „Naprotiv, izostanak neselektivne primjene zakona i primjene definisanih standarda u oblasti životne sredine, kao i implementacije evropskih iskustava i direktiva iz te oblasti, i dalje su glavni razlozi zbog kojih je Crna Gora, i poslije više od dvije decenije, još daleko od ideje ekološke države“, smatra ona. Prema njenim rijeèima, sa ekološkog aspekta su proteklu godinu obilježile Vasove vode, odnosno dugogodišnji problem lošeg upravljanja i planiranja u oblasti otpada, nepoštovanja mišljenja javnosti i mještana, koji je ovog ljeta kulminirao. „Taj primjer se, sa druge strane može posmatrati i kao pozitivan primjer graðanske hrabrosti, kada su mjestani odluèili da, po cijenu sopstvene slobode, brane svoje ustavno pravo na èistu životnu sredinu“, ocijenila je ona. Na žalost, kako je navela, najnovija dešavanja pokazuju da je rješenje tog problema daleko, u smislu da bi bio zadovoljen javni interes i potrebe mještana. Na pitanje da li je u protekloj godini bilo više pozitivnih ili negativnih stvari kad je ekologija u pitanju, Marojeviæ Galiæ je kazala da one èesto idu zajedno, pa veæina pozitivnih primjera graðanskog aktivizma bude prethodno isprovocirana lošim planovima ili primjerima kršenja zakonskin odredbi. „Tako smo ove godine imali brojne inicijative koje su, prije svega, potekle od samih graðana, NVO ili meðunarodnih organizacija, pojasnila je ona. Kao pozitivne primjere, Marojeviæ Galiæ je izdvojila aktivizam graðana na sprjeèavanja sjeèe lipa u Nikšiæu, peticiju protiv izgradje tunela kroz brdo Gorica, kao i aktivizam NVO na zaštiti Ulcinjske solane. Ona je ocijenila da je, kada su kampanje u pitanju, važno pomenuti Mjesec planete, koju je inicirala Ambasada Sjedinjenih Amerièkih država, kao i edukativnu kampanju Spojimo niti koju realizuje Ministarstvo održivog razvoja. „Što se tièe negativnih primjera, pored Vasovih voda, kraj godine je obilježio i drastièan primjer uništavanja prirodnog nasljeða - sluèaj ubijenog Crnog orla u Nacionalnom parku Skadarsko jezero“, smatra Marojeviæ galiæ. Takvi slièajevi, kako je pojasnila, opominju i podsjeæaju koliko je Crna Gora daleko od poštovanja zakona i primjene standard Evropske unije u zaštiti životne sredine. Marojeviæ Galiæ je ocijenila da je u Crnoj Gori trenutno najveæi ekološki problem, a ujedno i najveæi izazov - problem upravljanja otpadom, za èije je rješavanje, smatra ona, potrebno mnogo više volje, energije i novca nego što se do sada ulagalo. Prema njenim rijeèima, brojni su i drugi problemi, kao što su nelegalna i neplanska gradnja, devastiranje prostora, kao i izraženo i veoma problematièno pitanje krivolova, posebno u zaštiæenim podruèjima. „Upravo æe ovi problemi doæi do izražaja u procesu pregovora sa EU, s obzirom na to da su evropski zahtjevi i standardi oèuvanja životne sredine izuzetno strogi. Zato je, u narednom periodu, za njihovo rješavanje potrebna jasna vizija, veæa politièka volju, ali i ucešæe svih nivoa društva“, smatra Marojeviæ Galiæ. Ona je naglasila da Crna Gora mora pokazati mnogo više volje i energija u toj oblasti, ali i znaèajno unaprijediti kapacitete na svim nivoima. „Kako bi smo i proces pregovora, koji ne treba da služi samo za ispunjavanje uslova za ulazak u EU, veæ kao naša šansa da zaštitimo i unaprijedimo narušene eko-sisteme, uspješno doveli do kraja“, zakljuèila je Marojeviæ Galiæ. (kraj) gop/mib