Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora je, na polju ekonomije, ostvarila konzistentan i znaèajan napredak koji joj je omoguæio da, mjereno rastom dohotka po stanovniku, danas bude lider meðu državama zapadnog Balkana, ocijenio je premijer Milo Ðukanoviæ u autorskom tekstu za Financial Times. On je podsjetio da je Crna Gora nekada bila najmanje razvijena jugoslovenska republika, a u posljednjih deset godina utrostruèila je bruto domaæi proizvod (BDP) po stanovniku na više od sedam hiljada USD. "To smo postigli kroz liberalizaciju propisa o poslovanju, fokusirajuæi se na atraktivnu politiku stranih direktnih investicija i proaktivan pristup investitorima. Uveli smo elektronsku registraciju preduzeæa, pojednostavljene carinske i propise o steèaju i, kroz Zakon o stranim investicijama, uspostavili niz zaštitnih mjera za strane investitore", naveo je Ðukanoviæ. Kao rezultat, kako je dodao, bilježi se rast stranih direktnih investicija (SDI) u Crnoj Gori sa 52 miliona EUR u 2004. na 330 miliona u prošloj godini, èemu su uglavnom doprinijele investicije iz država EU, Švajcarske i Ruske Federacije. “Iznos stranih direktnih investicija kod nas je, mjereno postotkom BDP-a, meðu najvišim u Evropi i predstavlja, u prosjeku, 20 odsto u posljednjih šest godina”, saopštio je Ðukanoviæ. “Do ovakvih rezultata dovelo je usvajanje propisa u oblasti poslovanja u skladu sa standardima EU i na to crnogorski graðani zaista mogu biti ponosni”. Crna Gora je, kako je naveo, poèela da realizacije odreðeni broj velikih projekata koji su postavljeni tako da podržavaju njen srednjoroèni rast. Oni ukljuèuju podmorski energetski kabl izmeðu Crne Gore i Italije, projekat italijanske Terne vrijedan 800 miliona EUR èiji se završetak oèekuje do 2017. i širenje Termoelektrane Pljevlja vrijedno oko 350 miliona EUR što æe uveæati kapacitet proizvodnje 30 odsto. Ostali projekti ukljuèuju Jadransko-jonski gasovod, koncesije za priobalno istraživanje nafte i gasa, kao i dva znaèajna projekta za unaprijeðenje saobraæajnih veza izmeðu Crne Gore i Evropske unije, autoput Bar-Beograd i željeznièku prugu Bar-Budimpešta. “U sektoru turizma, kljuène investicije meðunarodnih investitora ukljuèuju razvoj rizorta na Luštici, gdje æe Oraskom, egipatski telekomunikacioni i graðevinski konglomerat, do 2018. uložiti 1,1 milijardu EUR, Porto Montenegro, gdje je konzorcijum koji vodi Peter Munk veæ uložio više od 280 miliona, a u toku je i proširenje ove investicije”, kazao je Ðukanoviæ. On je dodao da je tu i Aman Sveti Stefan, gdje singapurski Aman Resort, pored inicijalnog ulaganja u iod 60 miliona EUR, trenutno realizuje dodatnu investiciju vrijednu 55 miliona EUR. “Zajedno s planiranim projektom azerbejdžanske naftne kompanije SOCAR, rizorta One&Only, vrijednim 500 miliona EUR, i razvojem hotela Qatari Diar-a od 350 miliona EUR, investicije u turizmu iznose oko 2,4 milijarde EUR, što je gotovo dvije treæine našeg BDP-a”, rekao je Ðukanoviæ. On je podsjetio da je Crna Gora prošle godine napredovala za šest mjesta na listi Doing Business, Svjetske banke, i, po lakoæi poslovanja, zauzela na 44. poziciju u svijetu. Time je, kako je ocijenio, najviše naglašen napredak u prijavi imovine i izdavanju dozvola za gradnju, dok je zadržana pozicija na samom vrhu u pogledu lakoæe dobijanja kredita. “Znamo da ima primjera zemalja u svijetu koji dokazuju da je moguæe ostvariti ekonomski rast i bez demokratskog napretka. Meðutim, Vlada Crne Gore je snažno posveæena evropskom putu vjerujuæi da demokratski razvoj ne može biti manje važan od ekonomskog napretka”, poruèio je Ðukanoviæ. Da bi Crna Gora, kako je kazao, dalje unaprijeðivala demokratski razvoj, mora biti fokusirana na jaèanje vladavine prava. “Postoji jasan, pragmatièan razlog za ovo - crnogorska Vlada i ja u potpunosti prepoznajemo da jedino kroz oèuvanje i jaèanje vladavine prava možemo saèuvati povjerenje i obezbijediti dugoroèni ekonomski razvoj”, naveo je Ðukanoviæ. “Naš najveæi izazov, sa znaèajnim demokratskim i ekonomskim implikacijama, jesu naši pravosudni organi za koje smo svjesni da trebaju dalji razvoj”. Kako zbog demokratizacije našeg društva, tako i pravne sigurnosti investitora, neophodno je, kako je dodao, unaprijediti brzinu rada sudova i obezbijediti konzistentnije donošenje sudskih odluka i njihovo valjano izvršenje. Izvještaj Grupe Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) iz 2010. godine ukazivao je na efikasnu primjenu zakonodavstva kao najveæi izazov za Crnu Goru. “To smo uzeli u obzir. Naši napori na obezbjeðivanju višeg stepena konzistentnosti u primjeni zakonodavstva i unapreðenju koordinacije u borbi protiv korupcije rezultirali su navodima iz posljednjeg Izvještaja GRECO-a koji kažu da je Crna Gora ostvarila kredibilne napore u usvajanju preporuka. Stoga je GRECO pohvalio Crnu Goru za sprovoðenje suštinskih reformi”, kazao je Ðukanoviæ. On je saopštio da æe sljedeæi prioritet Crne Gore biti poveæanje transparentnosti u pravosuðu kroz kampanje za podizanje svijesti o pitanjima kao što su prijava korupcije i zaštita zviždaèa. Sloboda medija predstavlja još jedan prioritet i, u saradnji s Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) biæe nastavljene aktivnosti na obezbjeðivanju nesmetanog rada medijskih organizacija. “U tom svjetlu, nedavno smo usvojili propise kojima smo dekriminalizovali klevetu što predstavlja znaèajan korak u unapreðenju slobode medija, a nekoliko sluèajeva zastrašivanja ili nasilja nad novinarima ubrzo æe dobiti sudski epilog”, rekao je Ðukanoviæ. On je ocijenio da je istovremeno važno da se, kroz unaprijeðenu samoregulaciju, uspostave zaštitne mjere koje bi bile usmjerene protiv zloupotrebe medija zbog privatnih interesa. Drugim rijeèima, Vlada, kako je naveo, vjeruje da medijske organizacije i same moraju da rade kako bi se profesionalni standardi u potpunosti unaprijedili i oèuvali. “Iznio sam ovdje prioritete održivog napretka u Crnoj Gori. Ipak, nije sve na nama. Kvalitet infrastrukture u Crnoj Gori, kao i u susjednim državama koje nijesu èlanice EU, predstavlja ekonomski i politièki izazov”, smatra Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, slabo razvijene saobraæajne i trgovinske veze usporavaju regionalnu ekonomsku saradnju i, kao posljedica toga, pokreæu pitanje sigurnosti, a izgradnja prekograniènih saobraæajnih dionica zahtijeva znaèajna ulaganja koja prevazilaze individualne kapacitete svake od država regiona. Ðukanoviæ vjerujemo da je ekonomski i demokratski napredak koji prati euro-atlantske integracije jedina garancija dugoroènom, održivom razvoju. Prema njegovim rijeèima, nedavno održani Samit NATO-a u Kardifu potvrdio je spremnost da se Crna Gora do kraja naredne godine pozove u èlanstvo što je suštinski znaèajan primjer priznanja njenim kontinuiranim reformskim naporima. Ðukanoviæ je podsjetio da je prezentirajuæi novi Izvještaj o napretku, komesar za proširenje EU Štefan Fuele rekao da je Crna Gora je, po više osnova, predvodnik u regionu i da nakon godinu, veæ postoje pozitivni rezultati kojima se treba ponositi. “U pogledu broja otvorenih poglavlja, Crna Gora je država kandidat koja je najdalje napredovala na putu ka èlanstvu. U cilju nastavka ovako konstruktivnog odnosa, oèekujemo da na našu posveæenost zajednièkoj buduænosti Evropska unija uzvrati istom mjerom”, zakljuèio je Ðukanoviæ. (kraj) bvm