Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora jeste kasnije od drugih država poèela da gradi sistem za sprjeèavanje pranja novca, ali ima prednost što može iskoristiti dobra i loša iskustva ostalih, ocijenio je danas direktor slovenaèke Uprave za tu oblast, Klaudijo Stroligo. «Poèeli ste kasno, ali je naèin na koji ste formirali sistem omoguæio kvalitetnu saradnju odmah i neæe biti potrebne dodatne promjene osim, naravno, najnovijeg zahtjeva da se obuhvati i borba protiv finansiranja terorizma», kazao je Stroligo agenciji Mina-business. On je pojasnio da je Crna Gora formirala Upravu za sprjeèavanje pranja novca administrativnog tipa, koji se u svijetu pokazao bolji od ranije primjenjivanog policijskog i pravosudnog. Stroligo je podsjetio da je Crna Gora ukinula of šor /off shore/ banke i time poboljšala svoj imidž. «To je znaèajan pokazatelj da Crna Gora ima volju da nešto uradi. Kad ste se riješili of šor centra ispunili ste uslov da možete funkcionisati kao normalna država bez potencijalnog problema investiranja prljavog novca ili zloupotrebe of šor banaka za pranje novca u inostranstvu», ocijenio je Stroligo. Komentarišuæi situaciju u regionu, on je podsjetio da su sve zemlje u njemu optereæene problemom trgovine droge, oružja, ljudi, utaje poreza, kao i da je privatizacija banaka i preduzeæa nosila rizik kriminaliteta. Kao najveæi problem u otkrivanju sluèajeva pranja novca u zemljama u tranziciji, Stroligo je naveo formiranje sistema u kojem svi èinioci dobro funkcionišu. «Sistem sprjeèavanja pranja novca je kao lanac u kojem svaka karika mora funkcionisati. Nije dovoljno da imate dobre finansijske institucije koje obavještavaju o sumnjivim i vrijednim transakcijama, ako vam ne funkcionišu Uprava, ili policija i tužilaštvo. Uspješnost sistema zavisi od svake od tih karika, kao i nadzornih institucija, Centralne banke, Komisije za hartije od vrijednosti i drugih», pojasnio je Stroligo. U ocjeni uspješnosti sistema, kako je naveo, otežavajuæa okolnost je što je komplikovano mjeriti efekte preventive. «Koliko je kriminalaca koji nijesu došli u Crnu Goru zato što ste formirali sistem? To je teško izmjeriti, a može se vidjeti u globalu, na primjer prema tome što Crna Gora nije na crnim listama kao štu su bile neke evropske zemlje Maðarska, Ukrajina, Lihtenštajn i prije toga Rusija», rekao je Stroligo. Na pitanje da li je od sistema koji je primijenila Crna Gora, u kojem banke i druge finansijske institucije treba redovno da izvještavaju Upravu o sumnjivim i transakcijama veæe vrijednosti od 15 hiljada EUR, bolja provjera od «vrata do vrata», on je kazao da to nije posao uprave za sprjeèavanje pranja novca ni u jednoj zemlji. Prema njegovim rijeèima, prljav novac postoji u svakoj zemlji, kao i kriminal i nije potrebno pogledati na ulicu da bi se to znalo, a zakljuèivanje samo na osnovu luksuznih automobila bilo bi prejednostavno. «Posao uprava je da rade na meðunarodno usklaðen naèin. Postoje razlièiti putevi do Mercedesa, možda je neko bio sreæan i dobio na lutriji, a moguæe je, što je èešæe u zemljama u tranziciji, da se obogatio na nedozvoljen naèin. Ne idemo od kuæe do kuæe, jer bismo onda radili posao koji treba da rade druge institucije, na primjer Poreska uprava», saopštio je Stroligo. On je dodao da u bankama i drugim finansijskim institucijama treba jaèati svijest da je redovno izvještavanje o sumnjivim i vrijednim transakcijama korisna za njih, i da ako ne reaguju, mogu steæi lošu reputaciju. «Znate i sami, ako u banku doðe klijent koji želi da položi deset miliona USD depozita, ona ga posmatra kao dobrog. Interes da banka u tom sluèaju prijavi transakciju Upravi i uradi sve što je potrebno u identifikaciji klijenta postoji samo ako zna da može izgubiti reputaciju i ugled», ocijenio je Stroligo. Zbog toga, prema njegovim rijeèima, treba jaèati unutrašnju kontrolu u finansijskim institucijama, u èemu Uprava može dosta da pomogne treningom i nadzorom rada kontrolora. U Crnoj Gori su ove godine carinici otkrili dvije kineske državljanke koje su pokušale da unesu neprijavljenih oko milion EUR, a u nastavku kontrole je otkriveno da su bile klijenti jedne od crnogorskih banaka. Nakon toga pokrenuta je istraga protiv odgovornog službenika te banke, koji je trebalo Upravu da izvijesti o transakcijama veæe vrijednosti od 15 hiljada EUR. Banka o transakcijama Kineskinja nije obavještavala Upravu, uz objašnjenje da je tada radila na prilagoðavanju formi izvještaja. Stroligo je kazao da se slièni sluèajevi, da banke ne prijave transakcije, dogaðaju i u drugim zemljama. «Važno je da je ipak neki državni organ to otkrio. Najgore bi bilo da je to neka druga država otkrila i saopštila vam da je prljav novac neprimijeæen prošao bankarski sistem i granicu», smatra Stroligo. On je kazao da u Sloveniji za sada postoje dvije pravosnažne presude za pranje novca, a u Hrvatskoj jedna. Komisija za sprjeèavanje pranja novca Savjeta Evrope, ManiVal /MoneyVal/ razmatraæe 17. januara izvještaje o sistemima èetiri zemlje, meðu kojima i Srbije i Crne Gore (SCG). Stroligo je saopštio da æe u tom izvještaju biti ocjenjivan pravni okvir i primjena zakona u Crnoj Gori i Srbiji. On æe sadržati preporuke za poboljšanje sistema, a nakon godinu države treba da dostave izvještaje o njihovom ispunjavanju. (kraj) dmc