Beograd, (MINA-BUSINESS) - Svjetska finansijska kriza još se nije uselila, ali je tiho zakucala na vrata regiona, a, prema preduzetim mjerama predostrožnosti, èini se da je za nju najspremnija Crna Gora, piše danas beogradski Blic. U specijalnom dodatku tog lista navodi se da su se posljedice svjetske krize odrazile na Crnu Goru prvenstveno kroz smanjenje likvidnosti banaka, poveæanje kamatnih stopa i usporavanje davanja kredita, posebno dugoroènih. Predsjednik Savjeta crnogorske Centralne banke (CBCG), Ljubiša Krgoviæ, kazao je da su banke zaustavile davanje stambenih kredita, ali da je to je trenutna situacija. »Crnogorske banke uglavnom nijesu dostigle kreditna ogranièenja CBCG za ovu godinu. Možda se jedna ili dvije banke približavaju tom nivou, ali one imaju majke banke i jednostavan mehanizam da to prevaziðu«, rekao je Krgoviæ. »Ako procijene da treba da nastave da kreditiraju neke poslove, jednostavno mogu da prodaju paket majci banci«. Ipak, iz preventivnih razloga, crnogorska Skupština usvojila je Zakon o mjerama za zaštitu bankarskog sistema. Njime je predviðeno da država garantuje depozite privrede i graðana u bankama do punog iznosa, jamèi meðubankarsko kreditiranje, obezbijedi pozajmice bankama za održavanje likvidnosti i, ako bude potrebno, uðe u njihovu vlasnièku strukturu. »U sluèaju da moramo realizovati neku od mjera, na raspolaganju su nam državne rezerve od 180 miliona EUR, zatim zlato, sredstva koja državni fondovi imaju kod komercijalnih banaka, kao i novac kojim raspolaže Centralna banka«, saopštio je crnogorski ministar finansija, Igor Lukšiæ. Takoðe, kako je dodao, u sluèaju nužde, iskoristili bi se državne rezerve, a i država bi mogla da se zaduži radi likvidnosti bankarskog sistema. »Posljednjih godina zahvaljujuæi politici koju smo vodili, akumulirali smo znaèajna sredstva kod naše Centralne banke jer smo imali budžetski suficit«, naveo je Lukšiæ. Analitièari tvrde da je uticaj kreditne krize na region do sada bio ogranièen, ali da, srednjoroèno, postoji bojazan da æe globalni investitori izbjegavati riziènija tržišta u razvoju, što æe ometati njihov rast, uèiniti banke ranjivijima i napraviti veæi pritisak na državne finansije. Zbog toga su zemlje regiona poveæale iznos osigurane štednje i formirali radne grupe za finansijsku krizu, a neke su i izraèunale koliko bi državna kasa mogla da pomogne u sluèaju krize u bankarskom sektoru. Prema izvještaju Meðunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke o uticaju globalne krize, zemlje u razvoju neæe osjetiti direktne efekte. Moguæi indirektni efekti koji bi graðani mogli osjetiti su poveæanje kamatnih stopa, eventualni nedostatak kapitala za odobravanje kredita, kao i smanjenje stranih investicija, tvrde analitièari. U Republici Srpskoj (RS) kažu da je bankarski sektor bezbijedan, da banke dobro posluju i ispunjavaju zadate ciljeve. »Graðani su sredinom mjeseca iz banaka podigli štedne uloge vrijedne oko 8,7 miliona EUR, podstaknuti nervozom zbog globalne finansijske krize. Ipak, nema mjesta nervozi, štedni ulozi su apsolutno bezbijedni jer banke iz Republike Srpske nijesu uèestvovale u finansijskim operacijama na globalnom tržištu«, kazao je ministar finansija RS, Aleksandar Džombiæ. Uz to, Vijeæe ministara Bosne i Hercegovine (BiH) utvrdilo je Predlog Zakona o obaveznom osiguranju depozita u bankama kojim se iznos garancije za sve štedne uloge graðana poveæava sa oko 3,75 hiljada EUR na oko deset hiljada. Zbog nervoze meðu graðanima, i hrvatski parlament je izglasao da minimalni garantovani iznos na štedne uloge bude do 56 hiljada EUR, umjesto prethodnih 14 hiljada. Takoðe, kao mjere predostrožnosti, hrvatski regulator tržišta kapitala, HANFA, snizila je ogranièenja za ulaganje otvorenih investicionih i obaveznih penzionih fondova. Slovenci su osnovali udruženje koje vodi ministar finansija Andreja Bajuka, koji æe komuncirati sa Vladom, bankama i osiguranjima kako bi se osigurala likvidnost na finansijskom tržištu. Vlada u Sloveniji je, uz to, prihvatila izmjene Zakona o bankarstvu prema kojima æe država garantovati cjelokupan ulog graðana u bankama. »Zakon bi do kraja godine trebalo da usvoji i parlament, a s obzirom na to da su naše banke sigurne, za sada ne planiramo druge mjere«, rekao je predsjednik Vlade Slovenije, Janez Janša. I albanski bankarski sistem je, kako kažu u Centralnoj banci, siguran i ne postoji nikakva opasnost za finansijsko-kreditne institucije u zemlji. Guverner Centralne banke Albanije, Adrian Forlani, rekao je da albanske banke nijesu investirale u strane. Albanska Vlada je odluèila da minimalni garantovani iznos na štedne uloge graðana u bankama bude 5,5 hiljada EUR. »Iako bi zakljuèak mogao da bude da je region siguran, otežavajuæa okolnost regionalnog bankarstva u vremenu velike krize je što je najveæi broj banaka osnovan stranim kapitalom. U sluèaju da njhove matiène banke zapadnu u teškoæe solventnosti, vjerovatno bi se oèekivalo da u sanaciji ili pomaganju tih banaka uèestvuju i zemlje u regionu«, zakljuèuje Blic. (kraj) bvm