Vašington, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora je 90. meðu 181 zemljom koje su Svjetska banka i Meðunarodna finansijska korporacija (IFC) rangirale prema lakoæi poslovanja, èime je za šest mjesta pogoršala svoju poziciju u odnosu na prošlogodišnju listu. Od zemalja bivše Jugoslavije ispred Crne Gore su Slovenija i Makedonija, koje su zauzele 54. i 71. poziciju, dok se Srbija nalazi na 94. mjestu, Hrvatska je 106, a Bosna i Hercegovina 119. Najgori rejting Crna Gora je ostvarila u domenu izdavanja graðevinskih dozvola, gdje je nazadovala èak 24 mjesta i završila na 167. poziciji, dok je opet najbolje prošla u oblasti zaštite investitora, zasluživši 24. mjesto. U domenu registrovanja vlasništva nazadovala je 14 mjesta, i rangirana je kao 123. Slabiji rezultat zabilježen je i u pokretanju biznisa, trgovini sa inostranstvom, plaæanju poreza i zapošljavanju radnika. Crna Gora je zadržala 130. poziciju na polju poštovanja ugovora, dok je napredak ostvaren samo u dvije oblasti- zatvaranju posla i dobijanju kredita, gdje se nalazi na 42. odnosno 43. poziciji. Za poèetak biznisa u Crnoj Gori preduzetniku je, prema ovogodišnjem istraživanju, potrebno 15 koraka, skoro dvostruko više nego u regiji istoène Evrope i centralne Azije. Taj posao u njoj u prosjeku oduzima 21 dan, 1,6 manje u odnosu na region, ali košta 4,4 odsto prihoda po stanovniku, dok je regionalni prosjek 8,6 odsto. U Crnoj Gori se ne propisuje minimalni iznos kapitala potreban za poèetak biznisa, dok on u regionu iznosi 36 odsto prihoda po stanovniku. Kod izdavanja graðevinskih Crna Gora je opet bolja u odnosu na region prema broju potrebnih koraka i vremenu, dok je za to potrebno platiti skoro dvostruko više u odnosu na regionalni prosjek prihoda po stanovniku. Prema istraživanju, u Crnoj Gori je lakše zaposliti nekog nego u regionu, ali je teže otpustiti radnika. Prosjeèan trošak otpuštanja ostao je na prošlogodišnjem nivou i iznosi 39 sedmiènih zarada, dok u regionu iznosi nešto više od 26. Prema standardima Meðunarodne organizacije rada trošak otpuštanja iznosi osam sedmiènih zarada. Za registrovanje vlasništva u Crnoj Gori potrebno je preæi dva koraka više od prosjeènih šest u regionu, i taj postupak traje 86 dana, u poreðenju sa regionalnih 72,1. Troškovi registrovanja vlasništva iznose 3,3 odsto njegove vrijednosti, što je više od regionalnog, ali manje od prosjeka u zemljama èlanicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Prema indeksu koji mjeri koliko zakoni podstièu dostupnost kredita Crna Gora, ocjenom devet od moguæih deset, pri èemu viši indeks znaèi i bolji rezultat, prednjaèi nad regionom i OECD-om, za koje on iznosi 6,3 i 6,8. Kod zaštite investitora Crna Gora je gora u odnosu na region i zemlje èlanice OECD-a u oblasti transparentnosti transakcija i moguænosti akcionara da tuže menadžment zbog lošeg rada, ali ima veæi indeks zaštite investitora. Kompanija srednje velièine u Crnoj Gori mora da plati èak 89 dažbina, dok je prosjek regiona nešto više od 47, a OECD-a 13,4. Za plaæanje dažbina preduzetnik u Crnoj Gori mora da odvoji 372 sata, dok mu one odnesu 31,8 odsto profita, što je manje nego u regionu gdje na dažbine ide 48,1 odsto. U Crnoj Gori za izvoz treba prikupiti devet a za uvoz sedam dokumenata, u prvom sluèaju više, a u drugom manje nego u regionu. Oba posla se mogu završiti znatno brže nego u regionu, ali su njihovi troškovi viši. Poštovanje ugovora je znatno slabije u poreðenju sa regionom kada se posmatra broj potrebnih procedura i vrijeme trajanja, a takoðe je i skuplje - èak iznad èetvrtine ukupne vrijednosti potraživanja. Sprovoðenje steèaja nad crnogorskim preduzeæem traje dvije godine i košta osam odsto prihoda po stanovniku, a nad regionalnim 3,1 godinu i 13,4 odsto prihoda. Povjerioci u Crnoj Gori uspiju da vrate 43,7 centi od svakog dolara svojih potraživanja, dok u regionu uspiju svega 28,3 centa. Ovogodišnji Izvještaj o lakoæi poslovanja u svijetu, Duing biznis /Doing Business/, koji je šesti po redu, pokazao je da su najviše napredovale zemlje istoène Evrope i centralne Azije. Vodeæe reformiste ove godine predvodi Azerbejdžan, koji je zabilježio napredak u sedam od deset oblasti koje su obuhvaæene izvještajem. Meðu deset zemalja koje su olakšale uslove za biznis nalaze se i Albanija, Kirgistan, Bjelorusija, Senegal, Burkina Faso, Bocvana, Kolumbija, Dominikanska Republika i Egipat. Treæu godinu je najlakše voditi biznis u Singapuru, slijede Novi Zeland i Sjedinjene Amerièke Države (SAD). »Privredi su potrebna efikasna pravila, laka i dostupna svima koji ih koriste. U suprotnom, kompanije upadaju u zamku neregulisane i neformalne ekonomije, gdje imaju manji pristup finansijama i zapošljavaju manje radnika, koji pod takvim uslovima neæe imati adekvatnu zaštitu na osnovu zakona o radu«, tvrdi potpredsjednik Svjetske banke, Majkl Klajn /Michael Klein/. Istraživanje je radilo 6,7 hiljada struènjaka, a lista je napravljena na osnovu deset indikatora iz oblasti regulacije biznisa kojima se mjere vrijeme i troškovi njegovog poèinjanja, rada, trgovine, plaæanja poreza i zatvaranja. Rangiranje se ne odnosi na oblasti poput makroekonomske politike, kvaliteta infrastrukture, jaèine valute, utiska ili stope kriminala. Lista je raðena prema promijenjenoj metodologiji u odnosu na prošlu godinu, i u istraživanje su ukljuèene tri nove zemlje - Bahami, Bahrein i Katar. (kraj) mls/bvm