Podgorica, (MINA) – Crna Gora još nema snage da se suoèi sa kompleksima iz prošlosti, i sa neèistom savješæu iz tog perioda zbog pogrešnog èinjenja ili neèinjenja da se sprijeèe zloèini, smatra potpredsjednik Socijaldemokratske partije, Rifat Rastoder. Kao najsvježiji dokaz za svoje uvjerenje, on je naveo vandalski èin u Podgorici skrnavljenja spomen obilježja civilnim žrtvama sukoba na prostoru bivše SFRJ u periodu 1991–2001. godina. Rastoder je ocijenio da su razlozi zbog kojih, uprkos ponavljanju da se Crna Gora zalaže za suoèavanje sa prošlošæu i kažnjavanje ratnih zloèina, još nije donijeta nijedna osuðujuæa presuda, isti oni koji su doveli do dešavanja u SFRJ i Crnoj Gori 90-ih godina. „Rijeè je o nedostatku snage sveukupnog, pozicionog i opozicionog, politièkog i državnog estabilišmenta, da se suoèi sa nasljeðem kojekakvih kompleksa iz prošlosti, a nadasve sa neèistom savješæu, bilo zbog pogrešnog èinjenja ili neèinjenja da se zloèini sprijeèe“, rekao je on agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima, u svemu tome ima i nesnalaženja, ali ni u kom sluèaju i opravdanja. „S tim u vezi indikativan je i prilièno indiferentan odnos evropske administracije“, smatra Rastoder. On je kazao da i kazne koje su izreèene, ma kolike da su, nijesu dovoljne da se zadovolji pravda. „Ali, bitno je da svi sluèajevi sa elementima moguæeg zloèina budu što cjelovitije èinjenièno i sudski apsolvirani. Visina samih presuda govoriæe, prije svega, o onima koji su ih donosili ili su uèestvovali u donošenju“, rekao je Rastoder. On smatra da svaki iole objektivan sud mora jednako voditi raèuna o komandnoj, kao i o izvršnoj odgovornosti za poèinjena djela i nedjela. „Ali jedno se ne može iskljuèivati drugim. Tim prije što je teško iko normalan iz ondašnjeg, ili bilo kojeg rukovodstva, mogao narediti premlaæivanja i torturu koja je èinjena nad zarobljenicima u logoru Morinj, ili nad iole politièki sumnjivim Bošnjacima, Albancima i drugima“, precizirao je Rastoder. Komentarišuæi ulogu crnogorskog rukovodstva iz perioda dešavanja veæine tih zloèina, on je kazao da je doživljava „prilièno jadnom“. „Moram reæi da je doživljavam prilièno jadnom, da ne kažem i tužnom što, ni u kom sluèaju, nikoga ne amnestira od odgovornosti“, naveo je Rastoder. On je znaèajnijim ocijenio utvrðivanje i javnu afirmaciju što cjelovitije istine o svakom dogaðaju sa moguæim elementima zloèina, koji je na bilo koji naèin vezan za Crnu Goru. „Jer bi se, bez što cjelovitije istine o tim dogaðajima, moglo desiti ono što se desilo sa svojevremenim zloèinom u Šahoviæima, današnjem Pavinom Polju, koji je i nakon 88 godina i pravno i politièki u sjenci kojekakvih kontroverzi i sporenja“, pojasnio je Rastoder. Prema njegovim rijeèima, tek æe sa što cjelovitijom istinom o poèinjenim zloèinima, kad tad, biti neizbježna i odgovornost svih koji su na bilo koji naèin participirali u njima. „Tim više èudi indolentnost, a u nekim sluèajevima i osporavanje inicijative za organizovanje posebnog istražno-dokumentacionog centra ili nekog oblika ekspertske komisije za prikupljanje svih relevantnih èinjenica i afirmaciju istine o poèinjenim zloèinima, èak i od onih koji bi se po resornoj ili funkcionalnoj nadležnosti sami trebali više angažovati na tome“, smatra on. Komentarišuæi svjedoèenje bivšeg crnogorskog predsjednika Momira Bulatoviæa na suðenju za deportaciju, u kojem je naveo da optuženi nijesu ništa radili samostalno, da su sve aktivnosti sprovedene u konsultacijama sa tužilaštvom i da je, ako je napravljena greška – ona bila državna, Rastoder je kazao da je to klasièno zamagljivanje istine. „Ne postoje grešne države. Postoje grešni, ili taènije pogrešni ljudi koji su se, sticajem odreðenih okolnosti, našli u situaciji da upravljaju državom ili dijelom državnih poslova. Zbog toga se u savremenom civilizovanom svijetu danas insistira na pojedinaènoj odgovornosti“, naglasio je on. Rastoder smatra da, zbog æutanja o poèinjenim zloèinima, odnosno izbjegavanja suoèavanja sa istinom o dešavanjima makar iz najbliskije prošlosti, veliki broj graðana iz korpusa koji je i svojevremeno æutao, ili èak podržavao vršenje zloèina, i danas nema snage da se sa tim suoèi. „I da shvati da se zista dogodila opsada i granatiranje Dubrovnika, sramni logor Morinj, deportacija izbjeglica iz BiH, otmica i likvidacija nedužnih putnika iz voza Beograd–Bar, etnièko èišæenje èitavog podruèja Bukovice kod Pljevalja, pa sluèaj Kaluðerski laz, odnosno likvidacija na desetine izbjeglica sa Kosova“, naveo je on. Prema njegovim rijeèima, oni odbijaju da se suoèe i sa tim da su se dešavala i hapšenja i policijska tortura samo zbog politièkog stava, ili taènije zbog „biljega imena“, kao i sa još nezaokruženim spiskovima poginulih i stradalih graðana Crne Gore na prostorima širom bivše SFRJ. „Dužnost je, prije svega onih koji plediraju da predvode graðane da, ako ništa drugo, a ono zarad nauka da se slièno više ne dogodi, uèine sve da se utvrdi i afirmiše što cjelovitija istina. Svako ponavljanje grešaka iz prošlosti moglo bi se svima, kad tad, samo vratiti kao bumerang“, zakljuèio je Rastoder. (kraj) gop/isf