Crna Gora nije utoèište za kriminalce
- Crna Gora nije utoèište za kriminalce
- Post By urednik
- 22:19, 9 mart, 2010

Podgorica, (MINA) – Teze o Crnoj Gori kao utoèištu za kriminalce su neosnovane, a njihov cilj je da se kompromituje crnogorska državnost i nezavisnost i uspore evropske i evroatlanske integracije, kazao je premijer Milo Ðukanoviæ.
Ona je rekao da iza pokušaja kriminalizacije Crne Gore stoji opozicija sa jasnim politièkim ciljem da na taj naèin doðe na vlast, ali i odreðene adrese u regionu koje žele da zaustave crnogorski evropski put.
Ðukanoviæ je, u emisiji Otvoreni studio Televizije Crne Gore, rekao da oèekuje dobar rezultat vladajuæe koalicije na lokalnim izborima, odnosno da opozicija, ukoliko nastupi jedinstveno, ne može osvojiti vlast u više opština, posebno ne u Podgorici.
U toj emisiji predsjednik Vlade je odgovarao na pitanja predstavnika medija.
Premijer je istakao da je Crna Gora politièki i bezbjednosno stabilna država, a to, kako je naveo, potvrðuje napredak koji ostvaruje na evropskom putu.
“Ta crnogorska politièka stabilnost je meta odreðenih politièkih struktura kako u Crnoj Gori tako i izvan nje”, kazao je Ðukanoviæ.
On je naveo da nema nikakve sumnje da se sa odreðenih adresa u regionu ne gleda blagonaklono na dinamiku evropskih i evroatlanskih integracija Crne Gore.
“Imam informacije da se u razgovorima pojedinih visokih državnih funkcionera u regionu sa evropskim zvaniènicima izražava oèekivanje da se uspori Crna Gora na putu ka EU i NATO, kako bi saèekala druge koji izvjesno zaostaju na tom putu”, kazao je Ðukanoviæ.
Prema njegovim rijeèima, kriminalizacija Crne Gore forsira se i iz odreðenih opozicionih krugova, koji svoje parcijalne politièke interese stavljaju ispred nacionalnih.
“Opozicija svoju želju da doðe na vlast stavlja ispred nacionalnih interesa, zbog èega situaciju u Crnoj Gori predstavljaju dramatiènije lošijom nego što realno jeste”, naveo je predsjednik Vlade.
Ðukanoviæ smatra da je pitanje kriminala u Crnoj Gori više prenaglašeno, nego što predstavlja realan problem.
“Organizovanog kriminala u Crnoj Gori ima ne više ili manje nego u nekoj drugoj državi u regionu”, istakao je on.
Prema njegovim rijeèima, nesporna je odluènost vlasti da se bori protiv organizovanog kriminala.
“Ne mogu opstati, u ozbiljnoj raspravi, teze da je Crna Gora utoèište za kriminalce i da vlast ne pokazuje dovolju želju da se bori protiv kriminala, odnosno da su pojedini segmenti vlasti èak dio kriminalnog miljea”, kazao je Ðukanoviæ.
Crnogorski premijer je ocijenio da postoji naglašena politizacija pitanja kriminala.
“I to ne samo u domaæoj javnosti, veæ u regionalnoj sa oèitim ciljem da se Crnoj Gori pripiše odgovornost na planu suzbijanja kriminala sa jasnom tendencijom da se uspori na putu evropskih i evroatlanskih integracija”, naveo je Ðukanoviæ.
On je rekao da se Srbija nikada nije pomirila sa crnogorskom nezavisnošæu, zbog èega su iz Beograda èesti pokušaji kriminalizacije Crne Gore u cilju diskreditacije njene državnosti.
Premijer smatra da je na djelu i opoziciona tendencioznost sa ciljem da se diskredituje vlast, kako bi opozicione partije stvorile prostor za ostvarenje svojih politièkih ciljeva.
“Opozicija najgorim moguæim falsifikatima pokušava da naruži Crnu Goru, kako na domaæem tako i meðunarodnom planu, kako bi obezbijedila savezništo sa nekim centrima meðunarodne politike, jer su svjesni da nemaju dovoljan unutrašnji politièki kapacitet i kvalitet da osvoje vlast”, kazao je Ðukanoviæ.
On je ocijenio da “najveæu politièku galamu” dižu lideri Nove srpske demokratije i Pokreta za projeme (PZP), Andrija Mandiæ i Nebojša Medojeviæ, sa jasnim motivima – da pokušaju da uèvrste opoziciono jedinstvo koje æe ukljuèiti i Socijalistièku narodnu partiju (SNP).
“PZP zna da svaki naredni samostalni izlazak na izbore znaèi da neæe preæi cenzus, a neodgovara im ni trend rehabilitacije rejtinga SNP, nakon promjene rukovodstva te stranke”, kazao je Ðukanoviæ.
Prema njegovim rijeèima, o ozbiljnosti opozicije najbolje govori posjeta Medojeviæa Vašingtonu i njegovo saopštenje da je u Centru za strateške i meðunarodne studije razgovarano o potrebi prelazne vlade u Crnoj Gori.
“Iz tog Centra sam dobio informaciju da Medojeviæ tamo nije imao nikakvo izlaganje, niti da se sastao sa direktorom te institucije, veæ su par minuta razgovarali sa njegovom sekretaricom i iz toga sastavili saopštenje koje se pretvorilo u izlaganje o potrebi prelazne vlade”, naveo je Ðukanoviæ.
On smatra da je osnovna greška opozicije što nakon izbornih poraza izbjegava da izvuèe nauk, veæ nastavlja da inistiranje na zabludama.
“U pitanje je nesklonost opozicije da prepozna grešku, a to je da nema program koji funkcioniše. Jedini njihov program jeste naglašeni animizitet prema vlasti i meni lièno, ali to nije dovoljno da se zadobije povjerenje graðana”, kazao je Ðukanoviæ.
On ne oèekuje da æe lokalni izbori pokazati dramatiènu promjenu u biraèkom trijelu.
“Oèekujem da æe vladajuæa koalicija osvojiti vlast u veæini opština. Zbog toga što imamo politièku snagu koja je superiorna u odnosu na opoziciju”, istakao je Ðukanoviæ.
On je rekao da još nije dogovoren zajednièki nastup Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije na lokalnim nivoima i podsjetio da je praksa DPS da odluke o tome donose opštinski odbori.
“Mislim da æe teško biti dogovoriti rješenje za svih 14 opština, tako da æemo u nekim sredinama imati koalicioni nastup, a u drugima ne”, naveo je Ðukanoviæ.
On smatra da nema osnova za preuvelièavanje razlike izmeðu DPS-a i SDP-a.
“Ono što nas održava u koaliciji jeste krupni zajednièki cilj, a to je uvoðenje Crne Gore u EU, a sve izmeðu toga su uobièajene partijske razlike. Do sada smo uspješno prevazilazili razlike i probleme i mislim da æe tako biti i ubuduæe”, kazao je Ðukanoviæ.
On je istakao da dodatnih 673 pitanja ne govori o tome da je Brisel nezadovoljan odgovorima na Upitnik EK, veæ se, nakon ratifikacije Lisabonskog sporazuma, mnogo više pažnje posveæuje svakoj zemlji koja pretenduje da bude dio evropske porodice.
“Nema ni govora o nezadovoljstvu odgovorima, veæ su dodatna pitanja usmjerena ka pojašnjenima ili ažuriranju nekih odgovora. Okolnost da do 12. aprila treba da dostavimo odgovore na dodatna pitanja pokazuje da se ne radi o zahtjevnim pitanjima i govori o povjerenju Brisela u administrativne kapacitete Vlade Crne Gore”, naveo je premijer.
Ðukanoviæ je kazao da je uobièajena praksa da odgovori na pitanja iz Upitnika EK ne budu javni dok se ne okonèa èitav proces odgovaranja.
“Kada se završi kompletan proces odgovaranja nema nikakve sumnje da æe sva pitanja i odgovori biti javni. Zato se sada bespotrebno dižu tenzije o tom pitanju, nego što to predstavlja realan problem. Samo ne treba biti nestrpljiv”, rekao je on.
Ðukanoviæ je ponovio da ostaje pri namjeri se povuèe iz aktivnog uèešæa u izvršnoj vlasti tokom mandata sadašnje Vlade, ali æe konaènu odluku o tome donijeti u razgovoru sa kolegama iz vladajuæe koalicije.
On je kazao da nema ambiciju da odreðuje naslednike, ali da prepoznaje nekoliko osoba, iz sadašnje vladajuæe koalicije, ali i van nje, koji mogu uspješno da obavljuju poslove i izvršnoj vlasti.
Premijer je kao neosnovane odbacio navode da je tokom razgovora sa amerièkim i evropskim zvaniènicima traženo njegovo povlaèenje iz politike.
“Sa mnom niko nikada nije razgovarao na taj naèin. Navodi o tome su dio neosnovanih opozicionih prièa”, kazao je Ðukanoviæ.
(kraj) djs/isf