Podgorica, (MINA) - Crna Gora priznala je danas nezavisnost Kosova, saopštio je nakon sjednice Vlade ministar inostranih poslova Milan Roæen. „Vlada Crne Gore jednoglasno je donijela odluku o priznanju Republike Kosovo. Ova odluka donešena je u skladu sa ustavnom nadležnošæu Vlade da odluèuje o priznanju drugih država“, kazao je Roæen novinarima. On je rekao da æe kosovsko rukovodstvo veèeras biti obaviješteno o odluci Vlade. „Vlada je zadužila mene da odgovorim na pismo koje su mi 17. februara uputili kosovski premijer i predsjednik. Odgovor na to pismo i obavještenje o odluci Vlade znaèiæe formalni èin priznanja nezavisnosti Kosova“, objasnio je Roæen. On je rekao i da je usvojen tekst zajednièke izjave vlada Crne Gore i Makedonije o istovremenom priznanju Kosova. „U stalnoj smo komunikaciji sa Skopljem. Vlada Mekedonije æe zasjedati kasnije veèeras i usvojiti veæ usaglašeni tekst zajednièke izjave koja æe nakon toga biti postavljena na internet sajtovima dvije vlade“, kazao je Roæen. On je naveo da ne raspolaže informacijom da je crnogorski amabasador u Beogradu, Anka Vojvodiæ, proglašena „personom non gratom“. „Ništa nijesmo uradili iza leða Srbije. Državni vrh Srbije znao je da æemo mi to uraditi danas. Uradili smo to i formalno. Vojvodiæ je danas primljena u Ministarstvu inostranih poslova Srbije i uruèila zvaniènu notu“, rekao je Roæen. On je kazao da je crnogorska vlast željela da obavijesti rukovodstvo Srbije "da ne bi od novinara saznavalo kakvu æe odluku donijeti Vlada Crne Gore". Upitan da li oèekuje oštre reakcije Srbije nakon priznanja Kosova, kako je ranije najavljivano, Roæen je kazao da je crnogorska vlast posljednjih dana imala intenzivnu komunikaciju sa srpskim kolegama o toj temi i da æe, bez obzira na „povišenu politièku temperaturu“ i retoriku iznesenu posljednjih dana, Srbija ispoljiti odgovorno ponašanje. „Vjerujem da æe se Srbija ponašati racionalno i pragmatièno iz sopstvenih interesa, pošto dijelimo zajednièke strateške evropske ciljeve. Razvoj dobrosusjedskih odnosa je osnov za sve zemlje regiona koje imaju te ciljeve, pa i za Crnu Goru i Srbiju“, naveo je on. Roæen tvrdi da Crna Gora neæe uèiniti ništa što bi na bilo koji naèin ugrozilo odnose sa Srbijom, kao i da æe nastaviti sa politikom „strpljenja, smirenosti, racionalnosti koje je ispoljila mnogo puta“. Upitan šta je Crnu Goru motivisalo da prizna Kosovo kada je juèe na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) podržala inicijativu Srbije da se od Meðunarodnog suda pravde traži savjetodavno mišljenje o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije, on je rekao da je Crna Gora podržala inicijativu iz poštovanja vanrednih napora Srbije da obezbijedi njenu prohodnost na Skupštini. „Odlukom Suda se ništa ne prejudicira, niti se išta sugeriše èlanicama UN da priznaju ili ne nezavisnost Kosova prije nego se ta instanca oglasi“, kazao je Roæen, navodeæi da je Crna Gora priznala Kosovo radi svog dobra i vitalnih nacionalnih i državnih interesa. „Da je postojao ijedan jedini promil u našoj procjeni da æe juèerašnja odluka u Generalnoj skupštini promijeniti nešto što se tièe buduænosti i statusa Kosova, vjerujete da bismo sa istim žarom radlili sa Srbijom i svima onima koji bi imali takva oèekivanja“, rekao je on. Roæen je kazao da ukoliko odluka Suda bude takva da veæina kljuènih zemalja „uvaži tu realnost“, Crna Gora æe biti meðu prvim èlanicama UN koja æe to poštovati. On je, komentarišuæi najave iz Srpske narodne stranke o organizovanju protesta, kazao da je to njihovo legalno i legitimno pravo da ispolje stavove o veoma znaèajnim pitanjima. Roæen tvrdi da svako ima pravo da mirnim protestima izrazi stav prema priznanju Kosova, navodeæi da vlast neæe dozvoliti da bilo ko iz bilo kojih politièkih razloga ugrozi mir i bezbjednost graðana Crne Gore i stabilnost države. On je ocijenio da je zvanièan stav Crne Gore o Kosovu od poèetka bio principijelan, jasan i konstruktivan. „Zalagali smo se za mirno, sporazumno rješenje Prištine i Beograda, uz posredovanje meðunarodne zajednice. Ishod tog procesa je svima poznat, kao što je poznat i stav Evropske unije i Generalnog Sekretara Ujedinjenih nacija da status quo na Kosovu nije bio održiv“, rekao je Roæen. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora ni jednim svojim potezom nije uticala na razvoj situacije na Kosovu, niti je na bilo koji naèin doprinijela radikalizaciji kosovskog problema. „Naprotiv. Pažljivo smo pratili razvoj dogaðaja nakon proglašenja nezavisnosti Kosova. Nijesmo žurili sa odreðenjem prema odluci kosovskog parlamenta. Radili smo na daljem uèvršæenju unutrašnje stabilnosti u Crnoj Gori“, kazao je Roæen. On smatra da odluka Vlade da prizna Kosovo nije iznenaðenje ni za crnogorsku, ni za širu javnost. „Sa najviših adresa u Crnoj Gori stalno smo isticali da æemo se u odnosu na ovo teško pitanje odrediti voðeni našim strateškim evropskim i evroatlantskim ciljevima“. „Odluka o priznanju Kosova temelji se na zaštiti i promovisanju nacionalnih i državnih interesa Crne Gore i njenih graðana, na liniji ubrzanja procesa i napretka u evropskim i evroatlantskim integracijama“, tvrdi Roæen. Prema njegovim rijeèima, odluka o priznanju je do kraja usklaðena sa strateškim spoljnopolitièkim prioritetima, koje je utvrdila Vlada. „Pored navedenih, naši primarni prioriteti su razvoj dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje i jaèanje stabilnosti i bezbjednosti regiona. Kosovo je prije svega politièka realnost, a naš je najveæi interes da imamo stabilnost na našim granicama, èime smo se, takoðe, rukovodili donoseæi ovakvu odluku“, tvrdi Roæen. On je dodao da je Vlada uzela u obzir i preovlaðujuæe stavove kljuènih svjetskih zemalja, èlanica EU i NATO, i njihove procjene da je takav potez važan doprinos bezbjednosti i stabilnosti regiona i njegovom napretku u integracijama. „Kao zemlja koja želi da bude èlanica EU i NATO, Crna Gora mora poštovati i ozbiljno uzimati u obzir spoljnu politiku, bezbjednosne procjene i stavove ove dvije organizacije. Ovim se Crna Gora odgovorno odnosi prema svojim opredjeljenjima i planovima da što skorije aplicira za èlanstvo u EU, i da obezbijedi poziv u program NATO – MAP“, kazao je Roæen. On je rekao da se u Vladi nadaju da æe odluku o priznanju prije svega na pravi naèin razumjeti veæinska javnost u Crnoj Gori. „Da æe graðani razumjeti da je to u njihovom najboljem interesu, u interesu uèvršæenja meðunacionalnog sklada, i bržeg otvaranja bliske evropske perspektive, a samim tim boljeg i sreænijeg života za sve naše ljude“. „Oèekujemo, takoðe, da æe Srbija razumjeti da je ova odluka motivisana tim našim interesima, kao što i sama u voðenju svoje ukupne politike, i u odnosu na ovo, za Srbiju bolno i osjetljivo pitanje, polazi od sopstvenih državnih i nacionalnih interesa“, kazao je Roæen. U Vladi se nadaju da æe rukovodstvo i javnost Srbije razumjeti da „ovo nije odluka protiv Srbije, jer Crna Gora nikada nije bila, niti æe biti protiv Srbije“. „Vjerujemo da æe naši odnosi ostati bliski i prijateljski, cementirani zajednièkom evropskom perspektivom, utemeljeni na tradicionalno isprepletanim istorijskim vezama, u interesu zajednièkog dobra i sreænije buduænosti naših naroda i država. Crna Gora æe ostati èvrsto posveæena razvoju i unapreðenju najboljih odnosa sa Srbijom“, rekao je Roæen. On je rekao da u Vladi vjeruju da æe odluke Crne Gore i Makedonije biti shvaæene kao njihova „najbolja želja“ da pomognu u rješavanju tog pitanja koje optereæuje Srbiju i region, kao i njegovu stabilnost i prosperitet. Od proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo 48 zemalja. To su uèinile 22 od 27 èlanica EU, kao i 22 od 26 èlanica NATO. Od ukupno 47 èlanica Savjeta Evrope, Kosovo je priznala 31, dok su to uèinile 33 od 56 èlanica OEBS. (kraj) del/gop