Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora bi imala Studiju izvodljivosti za poèetak pregovora o zakljuèivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji (EU) za rekordno kratko vrijeme, ako bi taj proces poèela samostalno, smatra crnogorski resorni ministar Gordana Ðuroviæ. “Ako bi prema EU išla samostalno, nema razloga da Crna Gora ne harmonizuje postepeno svoj ekonomski sistem sa evropskim standardima, kao i sve druge zemlje kandidati, kakva je na primjer Hrvatska. Neka nam se samo pruži prilika i rezultati neæe izostati”, kazala je Ðuroviæ agenciji Mina-business. Prema njenim oèekivanjima, Crna Gora bi u tom sluèaju za samo nekoliko mjeseci postala èlanica Svjetske trgovinske organizacije (STO), a zatim bi definisala i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. “Ekonomski posmatrano, scenario je krajnje optimistièan i obeæavajuæi. Mislim da se i mišljenje meðunarodne zajednice o tom pitanju mijenja nama u korist”, rekla je Ðuroviæ. U vladi Srbije smatraju da u Crnoj Gori ne postoji politièka volja za ekonomsku harmonizaciju u državnoj zajednici, koja bi, da je ima, mogla biti završena "za najduže dvije sedmice", što je Ðuroviæ odbacila. “Ko govori o 15 dana za internu ekonomsku harmonizaciju, ne razumije ni šta to znaèi, osim ako odbaci Ustavnu povelju i dekretom zavede unitarnu državu”, smatra Ðuroviæ. Ona je ocijenila neosnovanim optužbe iz Srbije da je Podgorica blokirala proces interne harmonizacije. “To je bez osnova. Veoma mnogo radimo na prihvatanju standarda EU i ispunjavanju svih obaveza iz Beogradskog sporazuma, Ustavne povelje i Akcionog plana. Nema osnova prièa o sankcijama prema Crnoj Gori i ne shvatamo zašto takva upozorenja, da ne kažem prijetnje, stižu iz Srbije”, rekla je Ðuroviæ. Prema njenim rijeèima, izvještaji o sastancima Unaprijeðenog stalnog dijaloga sa predstavnicima Evropske komisije o dinamici ekonomskih reformi u odabranim sektorima dokazuju da je Crna Gora ispunila veoma veliki broj obaveza iz Akcionog plana harmonizacije ekonomskih sistema. “Saraðujemo i u radu zajednièkih kancelarija na nivou Srbije i Crne Gore (SCG), implementaciji ugovora o slobodnoj trgovini sa susjedima, razgovorima o postepenom smanjenju i ukidanju svih barijera trgovini, kreiranju suštinski identiènih zakona o zaštiti konkurencije, saradnji carinskih službi i na realizaciji programa obuke EU. Dali smo puni doprinos finalizaciji ugovora o tekstilu, koji je posebno važan za jug Srbije, a išli smo i na pregovore u Brisel o tom pitanju”, podsjetila je Ðuroviæ. Ona je ocijenila da je današnji predlog o ujednaèavanju carinskih stopa Srbije i Crne Gore, prema kojem manja država èlanica treba da prihvati više carinske stope na uvoz hrane od srpskih, a uvoznicima nakon toga iz Budžeta vraæa višak naplaæene carine u odnosu na aktuelne niske crnogorske stope, neprihvatljiv. Ðuroviæ je saopštila da je identièan predlog predstavljen na engleskom jeziku u maju, uoèi posjete evropskog komesara Kristofera Patena /Christopher Patten/, ali da tada nije definisan njegov predlagaè. Crnogorsko Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije, kako je kazala, još nije zvanièno dobilo taj predlog od kolega iz Srbije. Crna Gora bi prihvatanjem tog predloga poveæala do sada neusaglašenih 56 carinskih stopa za poljoprivredne proizvode sa prosjeènih jedan odsto na 27, odnosno efektivno sa 3,1 na 42 odsto. Ðuroviæ smatra da bi rast stopa i nadoknaðivanje naplaæene carine uvoznicima znaèilo veliko administriranje i rast stvarnih i transakcionih troškova, kao i produženje vremena za trgovinu. Rezultat bi, kako je dodala, bio da sistem zaštite poljoprivrede u Srbiji ostane isti, a da sav trošak harmonizacije plaæaju potrošaèi, proizvoðaèi, trgovci i Budžet Crne Gore. “Najkraæe, predlog je potpuno protiv interesa crnogorske ekonomije i njene ekonomske buduænosti”, tvrdi ona. Predstavnici Srbije su, kako je saopštila, na sastanku održanom 6. jula insistirali da se usaglašavanje carinskih stopa ne potencira, jer nijesu spremni ništa da mijenjaju, odnosno makar djelimièno smanje stepen. ”Imali smo identiène stavove da to pitanje možemo još tretirati otvorenim, jer nam i Akcioni plan to dozvoljava. Ovo usaglašavanje bi trebalo da stupi na snagu u narednih pet godina. Tek je godina prošla, imamo još èetiri. Èemu pritisak i žurba, a usput definisanje krivca bez krivice?”, upitala je Ðuroviæ. Na pitanje da li su crnogorska Vlada i resorno Ministarstvo do sada pripremili neki zvanièan predlog harmonizacije carina sa Srbijom, ona je odgovorila da se o tome dosta razgovara i da postoje neki predlozi, ali da su svi “u duhu slobodne trgovine”, koji je veoma bitan za poljoprivredne proizvode. “Svjetsko tržište treba da nam u svakoj kombinaciji bude maksimalno dostupno, odnosno otvoreno. Ne može se graditi ekonomska projekcija samo sa varijantom da te proizvode kupujemo iz Srbije”, rekla je Ðuroviæ i pojasnila da bi u godini u kojoj Srbija nema višak poljoprivrednih proizvoda koji bi plasirala u Crnu Goru mogla na primjer, zabraniti izvoz. U toj situaciji, kako je dodala, Crna Gora bi za Srbiju bila inostranstvo i ne bi imala odakle da uvozi potrebne poljoprivredne proizvode. Ðuroviæ je rekla da crnogorsko Ministarstvo nije obaviješteno o održavanju današnjeg sastanka predstavnika SCG i Monitoring grupe Savjeta Evrope u Beogradu o funkcionisanju državne zajednice. “Koliko nam je poznato, takav sastanak planira se za 14. oktobar, na kojem smo, naravno, potvrdili uèešæe. Predstavnici Crne Gore su uvijek spremni za razgovor i dijalog”, saopštila je Ðuroviæ. (kraj) dmc/anf