Budva, (MINA) - Ministarka odbrane Milica Pejanoviæ- Ðurišiæ rekla je danas da ne vidi ni jednu državu èlanicu NATO, koja ima razlog zašto Crna Gora ne bi bila èlanica alijanse i naglasila da je država vojno spremna da pristupi savezu. Govoreæi na panelu Dvadeseta godišnjica Partnerstva za mir 2BS Foruma u Budvi, ona je kazala da je za NATO alijansu jako važno da ima pravi odgovor, kada je u pitanju proširenje. „Ove sedmice smo u okviru NATO Procesa planiranja i revizije imali više nego što je ocijenjeno o postignutom u prethodnoj godini. To samo po sebi govori da kada je u pitanju taj vojni sadržaj, kompletnog postupka pristupanja NATO–u, da smo mi spremni", kazala je Pejanoviæ-Ðurišiæ. Prema njenim rijeèima, ne postoji ni jedan razlog zašto se ne bi nadali èinjenici da i partnerske zemlje prepoznaju da je Crna Gopra u pogledu onoga što su operativne sposobnosti, spremna da podnijeli odgovornost i rizike koje donosi èlanstvo. "Nas u junu èekaju ministarski sastanci na NATO nivou, razmatraæe se ono što su posebno pravljeni izvještaju u pogledu napretka èetiri zemlje aspiranate. Oèekujem da taj izvještaj, kada je Crna Gora u pitanje, bude vrlo pozitivan“, kazala je Pejanoviæ Ðurišiæ. On je rekla da ostaje na NATO alijansi i èlanovima saveza da procijene šta je sljedeæi korak u poglede politike proširenje. „To je nešto što predstavlja izazov u pogledu organizovanja samita u trenutku kada su se pojavili konkretni bezbjednosni izazovi u Evropi. Za NATO alijansu je jako važno da ima pravi odgovor, kada je u pitanju proširenje, jer to je tema na kojoj NATO alijansa može da uradi ono što je u ovom trenutku neophodno, kada je prilagoðavanje njenog sadržaja aktulenim izazovima u pitanju", kazala je ona. Kako prenose Vijesti, Pejanoviæ-Ðurišiæ je naglasila da ne misli da Crna Gora ima sukob sa Rusijom. „Imamo situaciju u kojoj je Crna Gora pokazala da je odluèna da implementira ono što je njena inostrana politika". "Iz tog razloga vjerujemo da je potpuno u skladu sa strateškom orjentacijom da dijelimo vrijednosti EU i NATO saveza, i da doprinosimo svojim snagama, kako bio napravili sredinu u kojoj æe biti svi problemi biti riješeni na dioplomatski i miran naèin. Nema nikoga ko bi mogao da kaže da mi podržavamo bilo kakvu vrstu agresije od bilo koje strane i kome god da je ona upuæena", kazala je ona. Direktor Europa Analityca iz Holandije Džulijan Lindli-Frenè naveo je da je kljuèni proizvod NATO moguænost da se zajednièki djeluje, vojnim aspektom, što, kako je kazao, ne bi bilo moguæe bez partnerstva za mir. „Moramo da budemo zajedno kada prijeti opasnost i da djelujemo zajedno, jer alijansa može da „olabavi“. Partnerstvo za mir ostvarilo je osnovne ciljeve, stabilizovanje evropske teritorije i njenog susjedstva, uspostavljanje odnosa izmeðu proširenja i ukljuèivanja u razlièite aktivnosti što je osnovna ideja", rekao je Lindli-Frenè. Ambasador Letonije u Maðarskoj Imants Viesturs Liedžes izjavio je da je Partnerstvo za mir za tu zemlju bio kamen temeljac koji ih je odveo naprijed. „Mi smo poèeli od nule i najbolji savjete koji smo dobili je da se fukusiramo na malu i profesionalnu vojsku od pet hiljada ljudi, a do tada smo imali sistem regrutacije“, kazao je on. Zamjenik šefa Biroa za nacionalnu bezbjednost Poljske Zbignjev Vlosoviè naglasio je da se u toj državi mišljenje o NATO-u nije promijenilo veæ 25 godina. „Ljudi sada uživaju jer su u pravo vrijeme donijeli pravu odluku. To je bio najznaèajniji dogaðaj u novijoj istoriji Poljske, jer smo od prvog dana do danas imali politièki konsenzus o èlanstvu u NATO. Nijesmo mogli sami da to ostvarimo, zato je partnerttvo još znaèajnije. NATO nam je bukvalno dao sredstva", rekao je Vlosoviè. (kraj) isf