Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crna Gora ulazi u period stabilnosti javnih finansija i stvaranja veće mogućnosti za poboljšanje standarda građana, saopštio je premijer Duško Marković. On je, u intervjuu Televiziji Crne Gore povodom dvije godine rada Vlade, rekao da neće biti novih kriznih mjera i podsjetio da naredne godine ističe rok za krizni porez. Marković je naveo da Vlada priprema izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), kako bi on bio pravedniji, posebno za građane na sjeveru. „Mjere koje se tiču veće finansijske discipline i većeg priliva novca sasvim sigurno govore o tome da nema krizinih mjera i da ulazimo u period stabilnosti javnih finansija i stvaranja većih mogućnosti za građane u pogledu njihovog stanadarda“, rekao je predsjednik Vlade. Marković je kazao da će se doprinosi na zarade vratiti na nivo od devet odsto, kao i da neće biti novih poreza i akciza. On je najavio da će kapitalni budžet za narednu godinu iznositi 300 miliona EUR. "U prošloj godini on je iznosio 280 miliona EUR, u ovoj 290 miliona i sa onim što već radimo preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za dvije godine smo uložili više od 377 miliona EUR, a trebalo je 450 milona za četiri“, rekao je Marković. On je najavio da će se naredne godine graditi putna infrastruktura, vrtići i škole, a radiće se i na energetskoj. Marković je saopštio da će Crna Gora naredne godine biti veliko gradilište, što će omogućiti njen dalji ubrzani razvoj i više radnih mjesta. „Crna Gora je stabilnija nego ikada i krenula je ubrzanim ekonomskim razvojem i unaprjeđenjem standarda građana i njegovom približavanjju standardu građana Evrope“, naveo je Marković. Upitan o ekonomskim projekcijama, pogotovo o izgledu budžeta za narednu godinu, Marković je rekao da Vlada garantuje sigurnost, redovnost plata i penzija, više novca za obrazovanje, zdravstvo, prosvjetu i sveukupni razvoj države. „U narednoj godini mogu garantovati da će biti obezbijeđena, kao i u ovoj i prošloj godini, redovnost penzija, plata, socijalnih davanja, da neće biiti kašnjenja. Da zbog nelikvidnosti budžeta nećemo ugrožavati unutrašnju likvidnost svih onih sa kojima budžet radi“, kazao je Marković. Prema njegovim riječima, kroz stabilizaciju i sigurnost budžetskih davanja biće stvorene pretpostavke za iskorake koji se tiču unaprjeđenja položaja zaposlenih u obrazovanju i zdravstvu i penzionera. „Penzioneri su u fokusu, jer čini mi se da je finansijska situacija najviše pogodila naše najstarije građane, one koji su dali najviše državi, koji bi trebalo u ovim godinama da imaju više komfora, pa i kroz nivo nijihovih penzija. Redovnost je već obezbijeđena, i penzije su najveće u regionu“, naveo je Marković. Kako je poručio, Vlada će posebno biti posvećena razvoju Sjevernog regiona Crne Gore. Marković je rekao da je posebno zadovoljan činjenicom da je crnogorska poljoprivreda snažno pokrenuta u protekle dvije godine. „Poljoprivreda nije naš interes koji je u starteškim dokumentima, nego stvarnost na terenu. i posebno me obradovao podatak da smo u drugom kvartalu ove godine imali rast u poljoprivredi od 8,8 odsto“, kazao je Marković. Govoreći o projektu zimskog centra Kolašin 1600, Marković je podsjetio da je planska dokumentacija donijeta 2010. godine, a prvi radovi započeti 2015. godine izgradnjom trafostanice Jezerine. „Taj projekat je prošle i ove godine postao jedan od prioritetnijih ekonomskih agendi Vlade, a posebno mog interesovanja, jer, kao što znate, fokus je razvoj Sjevera kako bismo obezbijedili ravnomjeran razvoj cijele države, a posebno valorizaciju nespornih resursa na sjeveru“, dodao je Marković. Kako je kazao, do sada je u taj projekat uloženo 13 miliona EUR, a Vlada planira da u narednoj godini uloži još četiri miliona EUR. Komentarišući program ekonomskog državljanstva, Marković je naveo da Crna Gora nema vremena da čeka i da treba da iskoristi svaku mogućnost kako bi ekonomija rasla. On je dodao da očekuje da dodatne svote novca uđu u državu na osnovu programa aplikanata za državljanstvo Crne Gore, koji ima za cilj dalji podsticaj investicija i njihovo ubrzavanje. „Ne želimo da naše građane više držimo na nivou standarda koji je nezadovoljavajući. Taj model će nam omogućiti da ubrzamo investicije i na jugu i na sjeveru“, kazao je Marković. Kako je objasnio, na jugu će aplikanti investirati u investicione projekte u hotele od pet i više zvjezdica i na taj način će ubrzati razvoj turističke privrede. Marković je najavio da će od sredstava koja će dobijati od aplikanata Vlada formirati poseban fond za razvoj manje razvijenih područja, odnosno sjevera. „Taj fond očekujem da će biti izdašan i iz njega ćemo finansirati razvoj infrastrukture na sjeveru, putne, energetske i komunalne“, rekao je Marković. On je kazao da se država osigurala od svake vrste zloupotrebe, jer programom ekonomskog državljanstva upravlja isključivo Vlada. Kako je objasnio Marković, nijedan subjekt u tom procesu nema ovlašćenja da donosi odluku, ima samo obavezu da prikuplja podatke i da ih predaje Vladi. On je dodao da Vlada vrši provjeru kredibilnosti preko određenih agencija koje će licencirati. „Biće najvjerovatnije dvije ili tri agencije za marketing koje će pronalaziti klijente zainteresovane da investiraju u Crnu Goru po osnovu državljanstva“, najavio je Marković. Kako je kazao, međunarodna licencirana agencija će vršiti bezbjednosnu provjeru klijenta, a međunarodna revizorska instituciju pratiće realizaciju cijelog projekta i svake pojedinačne investicije po tom modelu. „Vjerujem da će taj model biti novi snažan razvojni investicioni impuls Crnoj Gori. Ako slučajno se budu stvari kretale u drugom pravcu, kao što smo donijeli tu odluku, tako ćemo i od nje odustati“, rekao je Marković. Komentarišući projekat autoputa, on je naveo da je zadovoljan dinamikom i kvalitetom radova na prioritetnoj dionici. „Pošto me upozoravaju da Kinezi znaju da brzinu podrede kvalitetu, naš nadzorni organ mi je rekao, a i naši inženjeri koji su uključeni u monitoring tog projekta, da je kvalitet na veoma visokom nivou“, kazao je Marković. On je rekao da će završetak prve dionice autoputa produžiti na proljeće 2020. godine, ali da nije zabrinut zbog toga. „Pojavili su se i problemi sa naknadnim radovima koji se tiču i napajanja i vodosnadbjevanja i priključenja na auto put. Sve su to ti razlozi. Ali, evo vidite na običnim regionalnim putevima i na bulevarima na kojima radimo kasni se po par mjeseci, a ne na jednom tako teškom istorijskom infrastrukturnom poduhvatu“, naveo je Marković. Kako je objasnio, završetkom prve, prioritetne dionice do Mateševa, počeće radovi na sljedećoj dionici i to vjerovatno evropskim sredstvima. „Da nas ne kritikuju da to radimo samo kineskim kapitalom i kreditom kineskih banaka. Dakle, ko nam ponudi najbolje uslove. Ali smo predvidjeli da autoput na teritoriji Crne Gore dovedemo do kraja“, zaključio je Marković. (kraj) mip