Priština, (MINA) - Crnogorci na Kosovu oèekuju da æe, nakon višegodišnjih obeæanja, do kraja godine uæi u kosovski Ustav i dobiti adekvatno mjesto u Skupštini. Otpravnik poslova Crne Gore na Kosovu, Radovan Miljaniæ, kazao je da Crnogorci na Kosovu nemaju nikavih problema, kosovske vlasti blagonaklono gledaju na crnogorsku nacionalnu zajednicu i pored toga što još nije u Ustavu. „Zašto još nijesmo u Ustavu to je naša krivica. Nekad smo bili brojni na Kosovu, 1974. godine tamo su živjela tri naroda – Albanci, Srbi i Crnogorci. Kada je 2000. godine uèinjen registar manjina pod patronatom Meðunarodne zajednice i tada meðunarodnog namjesnika Bernara Kušnera, Crnogoraca nije bilo“, objasnio je Miljaniæ. Prema njegovim rijeèima, nikoga nije bilo da zaokruži ime crnogorsko na Kosovu i to je velika šteta jer su Crnogorci nekad bili vrlo bitan faktor na Kosovu. „To vrijeme je prošlo i nama ostaje da se ponovo konstituišemo, što smo i uèinili, da budemo lojalni graðani Kosova i da na neki naèin uspijemo da obezbijedimo normalnu životnu egzistenciju u Prištini i u drugim gradovima na Kosovu“, rekao je Miljaniæ crnogorskim novinarima koji su boravili u Prištini povodom otvaranja predstavništva Atlas banke. Miljaniæ je podsjetio da je bilo dosta obeæanja i najava da æe Crnogorci uæi u Ustav Kosova. „Meðutim, Crnogorci su ostali van Ustava Kosova, èvrsta obeæanja i dalje stoje i nadam se da æe nekom zgodnom prilikom Crnogorci dobiti ustavnu verifikaciju“, kazao je Miljaniæ. Na pitanje kada oèekuje da æe zvanièno postati ambasador Crne Gore na Kosovu, on je odgovorio da to najmanje zavisi od njega. „Naš predsjednik Filip Vujanoviæ je dugo odlagao akreditaciju ambasadora u Prištini, ja sam otpravnik poslova, dakle radim sve poslove koje radi ambasador, ali to je za sada niži nivo predstavljanja. Ako ja budem izbor za ambasadora, oèekujem da to bude u jednom razumnom vremenu“, rekao je Miljaniæ. Predsjednik Udruženja Crnogoraca na Kosovu, Slobodan Vujièiæ, kazao je da je kljuèni problem što Crnogorci nijesu ustavna kategorija to što ne mogu da dobiju potrebnu veæinu za promjenu Ustava u Skupštini. „Da bi se promijenio Ustav potrebna je da glasa dvije treæine veæinske, albanske zajednice i dvije treæine manjinske zajednice. Znaèi unutar 20 mjesta rezervisanih za manjine, moraju dvije treæine glasati za promjene Ustava. Tu nema potrebne brojke i to je ono što èekamo“, objasnio je Vujièiæ. Na pitanje šta treba da se desi da se dobije veæina u Skupštini, on je odgovorio da je potrebno saèekati politièki momenat gdje æe Crnogorci možda nekome trebati u sabiranju. „Ne bih da ispadne da imam nešto protiv srpske zajednice, ali kosovski Srbi koji imaju deset mjesta unutar tih 20 rezervisanih za manjine, nas ne vide kao nekoga sa kim bi mogli da saraðuju, veæ ko bi im uzeo neki dio, što mi nijesmo. Vjerujem da æe doæi bolje vrijeme i da æe se to što Crna Gora i Srbija imaju sve bolje odnose reflektovati i na srpsku i crnogorsku zajednicu na Kosovu i da æemo do kraja godine biti u Ustavu Kosova i da æe se svi problemi riješiti“, naveo je Vujièiæ. On je dodao da svaka crnogorska organizacija i partija na Kosovu želi da Crnogorci budu u Ustavu. Na Kosovu, kako je podsjetio, ima tri udruženja Crnogoraca i tri crnogorske partije. „Napravili smo Uniju Crnogoraca Kosova i unutar te unije su bila sva tri udruženja i partije. Meðutim, dvije organizacije su nas uoèi predstojeæih izbora na Kosovu napustile i prešle u tabor srpske liste, van smjernica države Crne Gore i van odluke Unije Crnogoraca Kosova. Ali veæinski dio organizacija je u Uniji, tako da ne mislim da je to neka velika podijeljenost“, rekao je Vujièiæ. Na Kosovu, prema procjenama, živi oko 12 hiljada Crnogoraca i oni uglavnom naseljavaju sjever države, što je, kako smatra Vujièiæ, dodatni problem. „To je dodatni problem jer se sjever do skoro protivio integrisanju u kosovske institucije i u kosovsko društvo. Crnogorci kao manjina tamo nijesu mogli da budu neki faktor koji bi natjerao veæinu da se integriše tako da smo i time bili ošteæeni“, kazao je Vujièiæ. Crnogorcima na Kosovu, kako je kazao, mnogo znaèi što Crna Gora sada ima otpravnika poslova u Prištini. „Mi ga smatramo ambasadorom i on je pravi predstavnik Crne Gore na Kosovu. Njegovim dolaskom uspjeli smo da riješimo neke stvari koje su ranije bile nerješive, na primjer ujedinjavanje, ulasci u neke institucije Kosova. Sama èinjenica da on vidi šta se dešava puno znaèi jer je ovlašæen da daje prave informacije Podgorici“, zakljuèio je Vujièiæ. (kraj) bvm/isf