Beograd, (MINA) - Crnogorski državljani koji imaju liènu kartu izdatu u Srbiji, ne mogu glasati na izborima u Crnoj Gori i referendumu o njenom državno-pravnom statusu, smatra portparol beogradskog Centra za slobodne izbore i demokratiju Marko Blagojeviæ. To je, prema njegovim rijeèima, jedino moguæe ukoliko nezakonito posjeduju i lièna dokumenta izdata od crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Iz srpskog MUP-a potvrðeno je da državljani Crne Gore mogu dobiti liènu kartu u Srbiji, ali samo pod uslovom da prethodno odjave mjesto prebivališta u Crnoj Gori. “Posjedovanje liène karte pretpostavka je za pravo glasa na izborima ili referendumu”, rekao je Blagojeviæ Vijestima, napominjuæi kako nijedan graðanin državne zajednice, koji ima liènu kartu u Srbiji, ne bi smio da ima i liènu kartu izdatu u Crnoj Gori. Prema proceduri za dobijanje liène karte u Srbiji, svaki državljanin Crne Gore prethodno mora da odjavi staro mjesto prebivališta u Crnoj Gori i da sa tom potvrdom u roku od osam dana prijavi novo mjesto prebivališta u Srbiji. Tek tada, objašnjavaju u MUP-u Srbije, može biti podnešen zahtjev za dobijanje liène karte u Srbiji. Takva regulativa nikako ne ide na ruku zahtjevima, kao i jednom od ciljeva osnivanja oba Pokreta za državnu zajednicu. Pripadnici pokreta u Srbiji traže da i državljanima Crne Gore sa prebivalištem u Srbiji bude omoguæeno pravo glasa na buduæem referendumu o nezavisnosti Crne Gore. Prema njihovim procjenama, u Srbiji ima oko 270 hiljada državljana Crne Gore, ali se pretpostavlja da su mnogi od njih upisani u biraèki spisak Srbije, tako da su imali pravo glasa na predsjednièkim, parlamentarnim i lokalnim izborima u Srbiji. Blagojeviæ je napomenuo da podatke o tome da li je neko upisan u jedinstveni biraèki spisak Srbije ima samo Republièki zavod za statistiku i istakao kako nijedna stranka, niti bilo koje drugo neovlašæeno lice, ne bi smjelo da ima pristup tim podacima. "Jedno lice ne bi smjelo da ima liènu kartu i u jednoj i u drugoj državi èlanici državne zajednice SCG. Prema tome, ako pripadnici Pokreta za oèuvanje državne zajednice, koji imaju liène karte u Srbiji i shodno tome su upisani u jedinstveni biraèki spisak te države èlanice, to bi u principu bila smetnja za njihovo uèešæe i na referendumu u Crnoj Gori", ocijenio je Blagojeviæ. On, meðutim, nije iskljuèio moguænost da, bez obzira što to ne bi smjelo da se dešava, postoje i lica koja imaju liène karte i Srbije i Crne Gore, opominjuæi da je, “zbog prirode odnosa dvije države èlanice, tako nešto moguæe izvesti". Istorièar i predsjednik Izvršnog odbora beogradskog Pokreta za Srbiju i Crnu Goru Slavenko Terziæ nije krio da je glasao na izborima u Srbiji, tvrdeæi takoðe da ima pravo da glasa i na referendumu o nezavisnosti Crne Gore. “Èlan 7. stav 2. Ustavne povelje kaže da državljanin jedne èlanice ima ista prava kao i državljanin druge èlanice državne zajednice, osim izbornog prava”, rekao je Terziæ. “Ukoliko bi Povelja dosljedno bila primijenjivana, državljani Crne Gore koji žive u Srbiji ne bi imali prava da uèestvuju na izborima za parlament, za predsjednika Srbije i pravo uèešæa na eventualnom referendumu o samostalnosti Srbije”, objasnio je Terziæ, koji u Srbiji živi od 1967. godine. Na primjedbu da bi njegovo tumaèenje povelje zahtijevalo izmjene izbornog zakonodavstva i u Srbiji i u Crnoj Gori, on je konstatovao da je “oèigledno da izborni zakoni nijesu usaglašeni sa duhom i slovom Povelje”. Pravni eksperti Venecijanske komisije nedavno su potvrdili da pravo glasa na svakom referendumu treba da imaju oni koji mogu da glasaju na izborima, kao i da niko ne može imati pravo da glasa u dvije države. (kraj) nem