Podgorica, (MINA) – Medijski sistem u Crnoj Gori je uzdrman, iako su crnogorski propisi o radio-difuziji u grupi najdemokratskijih u svijetu i služe kao model mnogim zemljama u tranziciji. To je ocijenjeno na okruglom stolu „Ka funkcionalnijem medijskom zakonodavstvu“, koji je danas u Podgorici organizovalo Udruženje nezavisnih elektronskih medija (UNEM) uz pomoæ ORT-a. Izvršni direktor UNEM-a Ranko Vujoviæ kazao je da to udruženje veæ nekoliko mjeseci radi na izmjenama i dopunama Zakona o radio-difuziji i Javnom servisu Radio-televizija Crne Gore. „Tek smo definisali odreðena sporna mjesta“. Vujoviæ je rekao da je Ministarstvo saobraæaja i telekomunikacija pripremilo Nacrt zakona o elektronskim komunikacijama, kojim se ugrožava funkcionisanje medijskog sistema i zahtijevaju izmjene Zakona o radio-difuziji. „Uraðen potpuno netransparentno, u uskom krugu, bez mišeljenja i komentara relevantnih meðunarodnih organizacija, ovaj predlog zakona u najmanju ruku budi sumnju u namjere njegovih autora“, smatra on. „Ako ovome dodamo da još nije riješen naèin ubiranja pretplate za javni servis, nijesmo daleko od istine ako kažemo da se naš medijski sistem prilièno drma“, kazao je Vujoviæ. Medijski ekspert Hendrik Busek ocijenio je da bi, ako bi zakon o elektronskim komunikacijama bio usvojen u sadašnjem obliku, „uspješna prièa o Agenciji za radio difuziju bila bi ugašena“. „Ostala bi kreatura koju bi smo mogli nazvati Regulatorna agencija za kontrolu programa, što mi zvuèi kao Veliki brat. To bi bio organ koji bi regulisao i ureðivao sadržaj, i tako ugrozio ureðivaèku nezavisnost u emiterima“, kazao je on. Busek je objasnio da bi Savjet „nove Agencije“ imenovala Vlada bez ukljuèivanja civilnog sektora. „Tako da je to državna agencija“. „Pitanje je zašto Ministarstvo koristi konvergenciju da bi nametnulo pritisak postojeæem regulatornom organu. Zašto Ministarstvo želi da ukine model regulacije radio-difuzije koji funkcioniše i koji se dokazao kao uspješan. Stara je izreka – Nikada ne mijenjajte tim koji pobjeðuje“, poruèio je on. Busek tvrdi da su crnogorski propisi o radio-difuziji pohvaljeni kao jedni od najdemokratskijih te vrste širom svijeta i da su korišæeni kao model u mnogim zemljama u tranziciji. „Principi na kojima poèivaju ovi propisi prepoznati su kao dobri u mnogim od ovih zemalja. Ti principi su nezavisnost regulative i javnog radiodifuznog sistema od politièkih i komercijalnih uticaja“, rekao je on. Busek je kazao da u posljednje dvije–tri godine prati naèin primjene tih propisa u Croj Gori i da je shvatio da treba poboljšati njihove tri komponente. On je naveo da su to procedura imenovanja èlanova Savjeta javnog servisa i uloga parlamenta u tom procesu, interna struktura za kontrolu tog medija, dok se treæi element odnosi na raspodjelu novca od pretplate na komecijalne i lokalne emitere. On je podsjetio da je, prema Zakonu, važna uloga nevladinih organizacija (NVO) u izboru èlanova Savjeta, navodeæi da su u praksi primjeæene odreðene slabosti. „Ljudi koji su zainteresovani da budu èlanovi Savjeta prikupljaju potpise obilazeæi NVO-e kako bi postali kandidati. Dakle inicijativu preuzimaju zainteresovani pojedinci, a ne NVO. Naša ideja je bila da NVO potraže prave ljude za Savjet, a ne obratno“, kazao je Busek. On je kazao da je i problem kako definisati NVO, odnosno koje organizacije imaju pravo da kandiduju kandidate za Savjet. „Potrebna je preciznija definicija ko su NVO koje mogu kandidovati kandidate“. Važan element, kako je naveo Busek, je uloga parlamenta u imenovanju èlanova Savjeta. Prema njegovim rijeèima, Zakon jasno propisuje da parlament samo verifikuje kandidate, a ne da uzima za pravo da ih odbija. „Parlament je ukljuèen u ovaj proces samo da bi se postarao da se ispoštuju sve pravne procedure“, naveo je on. Busek je podsjetio da se 75 odsto novca od pretplate usmjerava Radio-televiziji Crne Gore, po deset lokalnim i komercijalnim emiterima, a pet odsto Agenciji za radio difuziju. „Svrha izdvajanja novca za komercijalne i lokalne emitere jeste da se promoviše raznovrsnost sadržaja programa i pomogne siromašnijim medijima“, kazao je Busek. On je naveo da svi emiteri trenutno uživaju jednak tretman, što znaèi da oni bogati, sa nacionalnom ili gotovo nacionalnom pokrivenošæu, dobijaju relativno dosta novca koji njima nije potreban. „Potrebno je potražiti neka rješenja za ovo“. Predstavnik NVO sektora Rade Bojoviæ predložio je formiranje komisije za nominaciju èlanova Savjeta Radio-televizije Crne Gore, koju bi izabrao parlament. „Komisija bi bila strukturirana tako da interes civilnog društva bude dominantan, a politièara manjinski, i da se to izrazi brojem èlanova“. „Komisija za nominaciju imala bi iskljuèivu nadležnost da utvrðuje zakonistost kandidovanja i da se kroz tu proceduru izvrši nužna korekcija politièke, a nekada i strukovne manipulacije u NVO sektoru“, naveo je on. Bojoviæ je kazao da je kljuèno pitanje da li æe parlamentarna veæina pristati da taj proces „izuzme iz svoje kontrole“ i prepusti posebnoj komisiji. On se saglasio sa Busekom da samo aktivne NVO uèestvuju u procesu nominovanja èlanova Savjeta. Direktor Televizije Crne Gore Branko Vojièiæ podsjetio je na loše stanje u toj medijskoj kuæi, navodeæi da se godišnje iz budžeta tog emitera izdvaja izmeðu 200 i 250 hiljada EUR za naknade 26 èlanova Savjeta, Upravnog odbora i komisija za žalbe i meðunacionalne odnose. On je kazao da se na oglas za urednika Prvog programa niko nije prijavio, navodeæi da se na konkurse za èlanove Upravnog odbora uvijek javi najmanje 25 ljudi. „Veæina od njih kaže da im je razlog velika apanaža“. Vojièiæ je predložio da se NVO sektor angažuje i posao u Savjetu obavlja bez naknade, dodajuæi da bi taj proces bio relaksiran ukoliko bi se "apanaža svela na razuman nivo". (kraj) del/isf