Podgorica, (MINA) – Crnogorski Muslimani glasaæe na predstojeæim parlamentarnim izborima za graðansku listu ili liste koje æe garantovati adekvatnu zastupljenost tog naroda u buduæim organima, kazao je predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore, Sabrija Vuliæ. „Muslimani Crne Gore nemaju svoju politièku partiju. Po malo apsurdno, ali istinito, crnogorski Muslimani glasaju za graðanske liste. Tako æe biti i ovoga puta, a naša æe uputa biti da glasaju za liste ili listu na kojima budu adekvatno predstavljeni Muslimani i koja garantuje njihovu adekvatnu zastupljenost u buduæim organima“, kazao je Vuliæ agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima, glasaèko tijelo Muslimana, a tu ubraja i Crnogorce islamske vjeroispovjesti, je brojno i zaslužuje adekvatnu pažnju „ili barem onoliku koliku su oni poklonili Crnogorskoj nezavisnosti, a to je stoprocentni iznos“. Vuliæ je ocijenio da je razdvajanje Crnogorskih Muslimana „neko uradio iz golog interesa i sasvim svjesno u znaèajnom istorijskom trenutku za nezavisnost naše države“. „Kako je naš narod podložan prihvatanju modnih trendova, tako je u jednom trenutku prihvatio i Bošnjastvo koje je išlo u korist zagovornicima zajednièke države i takozvanih neraskidivih veza Sandžaka“, objasnio je on. Vuliæ je naveo da su na taj naèin crnogorski Muslimani koji imaju svoje osobenosti „koje vuku iz svojih crnogorskih korijena, preko noæi postali Bosanci i pripadnici jednog naroda sa kojim osim religijske i djelimièno jezièke veze nemaju ništa zajednièko“. „Odlaskom u drugi nacionalni korpus Muslimani Crne Gore gube svoj jezik, specifiènosti i prihvataju nešto što nije njihovo i èemu ne pripadaju. Na svu sreæu nakon poèetne euforije graðani postaju sve svjesniji kukavièjeg jaja, i posljednja istraživanja pokazuju da se vraæaju prethodnoj nacionalnoj odrednici Musliman“, kazao je on. Vuliæ smatra da je trenutno najveæi problem Muslimana u Crnoj Gori neadekvatna zastupljenosti u državnim i lokalnim organima, ustanovama i institucijama. „U državnom parlamentu imate, vjerovali ili ne, samo jednog Muslimana. Da ne bi bilo zabune ostali sa islamskim imenima su Albanci, Bošnjaci ili Crnogorci. Opet, u Ministarstvu za nacionalne manjine nemate niti jednog Muslimana. Treba li podrobnije obrazloženje o našem položaju?“, upitao je on. Vuliæ je kazao da æe se Savjet kulturom boriti za oèuvanje kulturnih vrijednosti Muslimanskog naroda. „U našem programu, koji æe biti usvojen ovih dana, imamo niz aktivnosti kojim želimo da predstavimo sa željom da oèuvamo i afirmišemo kulturne vrijednosti Muslimana Crne Gore“. „U prethodnih desetak godina to je donkihotovskom borbom pokušavala da uradi Matica Muslimanska, ali sredstava nije bilo da se uradi nešto ozbiljnije. Sada imamo neka sredstva sa kojima raspolaže Savjet i koja æe nam, nadam se, omoguæiti da prodišemo“, rekao je on. Upitan koliko æe nedavno otvaranje medrese u Tuzima pomoæi jaèanju nacionalnog identiteta i oèuvanju posebnosti Muslimana unutar Crne Gore, Vuliæ smatra da neæe ni malo ako se bude radilo kao do sada. „Ne želim da prejudiciram stvari, jer uskoro planiram da zamolim za razgovor reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori efendiju (Rifat) Fejziæa, ali ne znam kolike su i njegove moæi ili ovlašæenja, jer u institucijama Islamske vjerske zajednice, a posebno onih na višem nivou, koliko je meni poznato, Muslimana baš i nema“, rekao je on. „Mislim da æemo sa efendijom Fejziæem imati o èemu da razgovaramo, pa æemo se nakon tog razgovora obratiti javnosti, jer su se u prethodnim godinama dešavale neke ružne stvari kada je u pitanju proces potiranja Muslimana sa mape Crne Gore“, kazao je Vuliæ. On smatra da Crna Gora, ako hoæe u Evropu, mora poštovati i implementirati meðunarodne norme kada su u pitanju ljudska prava, a tu spada i sloboda nacionalnog izjašnjavanja. „Evo i ponude za prvi korak. Matica Muslimanska, a sada i Savjet veæ godinama ukazuju da nepostojeæu upotrebu dvojne nacionalnosti Misliman/Bošnjak. Nema vrata na koja nijesmo zakucali, ali rezultata nema“, naveo je Vuliæ. On je kazao da se u Savjetu nadaju da æe u hitnom roku „neko nešto preduzeti kako bi se pokazala dobra volja za poštovanjem evropskih naèela i da æe državni organi preduzeti konkretne mjere kako bi se riješio taj problem“. (kraj) del/žug