Podgorica, (MINA) – Visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Miodrag Vukoviæ najavio je da æe Crna Gora tražiti da njeni ambasadori budu u pet od deset najvažnijih meðunarodnih destinacija. »Interes Crne Gore je da bude predstavljena tamo gdje se kreira globalna svjetska politika - u Vašingtonu, Briselu, Parizu i zemljama u regionu. Srbija je u nešto drugaèijoj situaciji i njoj je u interesu da ima ambasade i na dalekom Istoku«, izjavio je Vukoviæ u intervjuu agenciji MINA. On je kazao ja je bio oèekivan potez vladajuæih stranaka da povuku ambasadore koje je imenovala Socijalistièka narodna partija (SNP), nezasluženo koristeæi poziciju navodnog dijela vlasti na navodnom saveznom nivou. »Ako hoæemo da, makar privremeno, sredimo ovu privremenu zajednicu i odnose u njoj i da nas u svijetu predstavljaju kompetentni ljudi, ovo se moralo desiti«, istakao je Vukoviæ. Prema njegovim rijeèima, ranija diplomatska služba èesto je direktno i vidljivo radila protiv Crne Gore, a branila politièke, partijske, pa i liène interese. »Tražili smo da se sami povuku kada je došlo do legitimne promjene u Beogradu, a kako to nijesu radili, bilo je za oèekivati da to uradi ministarski savjet. Zato su ciniène tvrdnje da taj potez pokazuje da je na sceni politièka, odnosno partijska država«, objasnio je on. Vukoviæ je najavio da su u toku dogovori o imenovanju novih ambasadora. »Radi se ozbiljno, uz poštovanje principa utvrðenih Sporazumom i Poveljom. Nijedan od buduæih ambasadora neæe predstavljati DPS ili SDP. Predložiæemo ljude iz svojih i redova demokratskog pokreta Crne Gore, koji zaslužuju da budu predstavnici crnogorskog demokratskog interesa preko zajednièkih diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu«, istakao je. MINA: Da li je formiran jedinstven stav vladajuæe koalicije u odnosu na ingerencije suda državne zajednice Srbije i Crne Gore (SiCG)? VUKOVIÆ: Rasprava o Predlogu zakona o sudu državne zajednice Srbije i Crne Gore (SiCG) odložena jer predloženi akt nije dobar. On koncepcijski, sadržinom i pojedinaènim rješenjima odstupa od Ustavne povelje i beogradskog Sporazuma. Ako bi se prihvatila ponuðena rješenja, taj bi sud bio nadreðen sudovima država èlanica, što je pokušaj providnog i nekorektnog podmetanja. Osim toga, data mu je nadležnost da ujednaèava sudsku praksu, pa ispada da je pola ustavni, a pola redovni. Od takvog rješenja smo pokušali da pobjegnemo i kada smo imali èvrstu federaciju. Nije sluèajan propust što se u predloženom zakonskom tekstu ne pominje da mora biti jednak broj sudija iz Srbije i Crne Gore. Potpuno je naopako što je navedeno da sudije moraju biti državljani državne zajednice. Državljanstvo zajednice izvedeno je iz državljanstva država èlanica. Osim toga, sud se tretira kao državni organ, mada je Sporazumom definisan kao institucija. Svim tim odredbama pokušava da se nametne rješenje veæe države èlanice. Crnogorska vladajuæa koalicija æe se politièki sinhronizovati i pripremiti za raspravu, na kojoj æe precizno ukazati na sve nedostatke namjerne, ili nenamjerne. DPS je pripremila 15, a Socijaldemokratska partija pet amandmana na predloženi tekst. MINA: Šta konkretno DPS oèekuje od reforme u policiji? VUKOVIÆ: Policija mora da bude zahvaæena demokratskim promjenama kao i cijeli politièki, demokratski i institucionalni sistem u Crnoj Gori. Priprema se zakon o policiji, koji æe urediti odnose i definisati ovu važnu državnu funkciju u smislu u interesu zaštite ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. Ali i kao represivnu silu protiv onih koji suspenduju ili pokušavaju da uskrate ta ljudska prava i slobode. Državna bezbjednost æe se radikalno transformisati u agenciju za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, sa odgovarajuæom zaštitom državnih organa Crne Gore. Ovi zakoni æe vrlo brzo uæi u skupštinsku proceduru. MINA: Da li æe borba protiv organizovanog kriminala u Srbiji imati reflekcije u Crnoj Gori? VUKOVIÆ: Ne znam da li ima organizovanog kriminala u Crnoj Gori. Èujem da ima, ali ja se tim poslovima ne bavim. O tome treba da se staraju reformisane i prilagoðene strukture, kao što je policija. Živimo u državnoj zajednici, koja je kao sistem spojenih sudova i nekoliko kapi se mora preliti i u Crnu Goru. Zato smo i upozoravali da je najbolje rješenje i za Srbiju i za Crnu Goru da žive kao sreðene, suverene, meðunarodno priznate države u zajednici. Ali napravili smo to privremeno rješenje da živimo jedni pored drugih, ali u nekim novim sreðenim odnosima. Možda se nekoliko kapi kriminala prelilo u èašu koja se zove Crna Gora, ali ne u kolièini kako su mnogi, koji Crnoj Gori odavno ne žele dobro, najavljivali. U Crnoj Gori se živi mirno, ekonomski i socijalno teško, ali dostojanstveno. Država radi svoj posao i vraæanje redovnog stanja Srbiji ohrabruje da æe i ona snažnije iskoraèiti u demokratskoj tranziciji na put na kojem je Crna Gora, zahvaljujuæi nepokolebljivosti vlade i drugih državnih organa, odavno. MINA: Kakvi su odnosi u vladajuæoj koaliciji s obzirom da u posljednje vrijeme DPS i SDP u nekim oblastima zagovaraju drugaèiji pristup? VUKOVIÆ: Odnosi koalicionih partnera su dobri. Uigrani smo, programski slièni, funkcionišemo korektno, ne zamajavamo crnogorsku javnost meðusobnim problemima, jer ih nema. Nesporno je da razlièito mislimo o mnogim stvarima i javno saopštavamo stavove. Nema nikakvih tajnih i zakulisnih pregovora. Programi i interesi Crne Gore su takvi da mi razlièite partijske stavove usaglašavamo zbog koristi države. MINA: Šta oèekujete od predsjednièkih izbora? VUKOVIÆ: Oèekujem ubjedljivu pobjedu našeg predsjednièkog kandidata Filipa Vujanoviæa. Njegovom pobjedom potvrdiæe se oportunost, valjanost, utemeljenost u biraèkom tijelu našeg državnog projekta, bogate, ekonomske, razvijene, otvorene, politièki organizovane, demokratske, prema svijetu okrenute i uvažene Crne Gore. Oèekujem da konaèno stabilizujemo institucionalni sistem u Crnoj Gori, nakon tri-èetiri mjeseca maltretiranja od opozcije, koja je na poèetku bila zajedno, a na kraju se raspala. I konaèno, oèekujem da se Crna Gora u naredne tri godine relaksira od politièkih tenzija i izbora. Fascinira me predsjednièki kandidat Liberalnog saveza Miodrag Živkoviæ koji, kukumavèeæi za pomoæ razbijene opozicije, pokušava da napravi komplot raznih politièkih poruka. Odjednom pokazuje nevjerovatnu brigu za Srbe, Crnogorce, neznam koga sve. Slušajuæi Živkoviæa prepoznajem stavove mnogih ljudi koji su ružno govorili o Crnoj Gori, željeli da je urnišu i naprave haos. Takva retorika je posljedica èinjenice da Crna Gora i nema opoziciju. Umjesto opozicije mi u Crnoj gori imamo vlast. Živkoviæ je vlast u èetiri, a sa onima na èiju podršku raèuna, u 15 opština. Numerièki, mi smo u manjini, jer oni imaju vlast u dvije treæine crnogorskih opština. MINA: Kako komentarišete namjeru opozicije da u parlamentu pokrene pitanje povjerenja Vlade? VUKOVIÆ: Time pokazuju nemoæ da se izdignu iznad haosa u kome se nalaze i nastoje da pažnju javnosti usmjere u pogrešnom pravcu. To je pokušaj politièke krpljevine. Oni nemaju ideja, ne mogu da funkcionišu bez mentora, ostali su sami kao nedonošèad, kao politièki adolescenti. Raèunajuæi na konzervativno biraèko tijelo i konzervativni dio crnogorske politièke javnosti koji ne prihvata demokratske zahtjeve, namjeravaju da ponovo otvore prièu naslonjenu na izmišljene optužbe, sa ciljem da nas sprijeèe da vrijeme racionalno trošimo. Prièa o interpelaciji Vladi je prièa koja ima dva kraja. Jedan je da se prikrije stvarno stanje u crnogorskoj formalno postojeæoj, a faktièki simuliranoj opoziciji. Drugi je da se Crna Gora sprijeèi u naporima, za koje dobija i podršku Evrope. Ta njihova prièa, ako bude uopšte otvorena u parlamentu, proæi kao i sve do sada, uz nepotrebno gubljenje vremena, ali æe biti njihov novi pucanj u prazno, politièki æorak. (kraj) pav/jrb/sim