Podgorica, (MINA) – Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji (EU) usporavao je izostanak unutrašnjeg političkog dijaloga, strano miješanje i tehnokratska mjerila, a proces pregovora je ključan, ne samo da bi dobili štrikove, već da bi se pripremili za ono što slijedi. To je ocijenjeno na panelu „Crna Gora, region i EU – da li se evropeizujemo?“ koji je organizovao Centar za za građansko obrazovanje (CGO) u okviru konferencije „Decenija crnogorskih pregovora sa EU – kako izaći iz kružnog toka?“. Predsjednica Crnogorske panevropske unije, Gordana Đurović, kazala je da kada je otpočeo proces evropskih integracija, u oktobru 2005. godine, niko nije mislio da će se sada govoriti da Crna Gora nema nikakvu izvjesnost kada će postati država članica. „Mislim da bi ovu našu pristupnu priču trebalo podijeliti na tri faze. Prvih pet godina je išlo otvaranje, drugih pet smo zastali sa zatvaranjem i počela je parola kvalitet prije brzine”, rekla je Đurović. Kako je dodala, sada je tako da nema više ni brzine, nije i neki kvalitet. “Tako da je treća faza to otvoreno pitanje - da li možemo do kraja godine završiti dio procesa ili ćemo postati dio regionalnog karavana”, rekla je Đurović. Prema riječima Đurović, Crnu Goru na putu ka EU usporavao je nedostatak unutrašnjeg političkog dijaloga, strano miješanje, koje je konstatovano i u izvještaju Evropske komisije, kao i tehnokratska mjerila, koja su dosta zapostavljena. „Iz kružnog toka treba da izađemo tako što ćemo preuzeti svoju odgovornost, reći da smo mi najvećim dijelom krivi za deset godina bez izvjesnosti članstva, da smo mi ti koji treba da kažemo šta treba da se uradi i da se sada Vlada sakupi oko evropske agende“, poručila je Đurović. Crna Gora, kako je istakla, treba da dokaže da je jedina koja moža EU da pristupi ranije. Đurović je, govoreći o inicijativi Otvoreni Balkan, ocijenila da to nije ni politički, ni bezbjednosni, ni pravni, a ni ekonomski interes Crne Gore. Viši naučni saradnik u Programu za Evropu i Evroaziju Fondacije za otvoreno društvo, dr Srđan Cvijić, ocijenio je da je nedavni Samit EU za Ukrajinu i Moldaviju predstavio veliku nadu i svijetlo na kraju tunela. „A za nas ovdje jedno veliko razočarenje. Tako da je došlo vrijeme da se pozabavimo time gdje je problem i gdje se zakočilo na nivou EU“, pojasnio je Cvijić. Prema njegovim riječima, glavni problem jeste jednoglasno donošenje odluka, odnosno potrebno je uvesti glasanje kvalifikovanom većinom. „Dok to ne bude, ni Crna Gora, niti bilo ko drugi u procesu, neće imati garanciju da kad bude ispunila uslove, da će na odgovarajući način, biti nagrađena“, ocijenio je Cvijić. Da se, kako je rekao, na Samitu glasalo kvalifikovanom većinom, Bosna i Hercegovina bi dobile status kandidata, Albanija i Sjeverna Makedonija bi otpočele progovore, a Kosovo bi dobilo viznu liberalizaciju. Cvijić je, govoreći o Otvorenom Balkanu, kazao da bi bez Evrope taj projekat ličio na „šetnju po zatvorskom dvorištu“, uz naglasak da Otvoreni Balkan treba da bude inkluzivan i ekonomski, a ne politički. Bivša potpredsjednica Vlade Hrvatske i ministarka vanjskih poslova i evropskih integracija, Vesna Pusić, smatra da je Zapadni Balkan apsolutno pitanje bezbjednosti Evrope. „Koliko god da je Evropski savjet, sa svojim zaključcima što se tiče Zapadnog Balkana, bio razočaravajući, toliko mislim da ipak sazrijeva svijest o tome da je Zapadni Balkan apsolutno bezbjednosno evropsko pitanje“, kazala je Pusić. Ona je istakla da je interes EU da konsoliduje Zapadni Balkan, jer su svih šest država nedvosmisleno teritorije Evrope. Prema njenim riječima, zastrašujuće bi bilo u ovom trenutku da Crna Gora nije članica NATO-a. „To bi bilo zastrašujuće i za Crnu Goru, ali i za Evropu. Zato je, priključenje EU globalni interes, a ne samo interes Zapadnog Balkana. Oko toga se svi zajedno moramo okupiti“, zaključila je Pusić. Profesorica na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica, Nikoleta Đukanović, kazal je da se nada da Crna Gora neće “slaviti” još jednu deceniju pregovora. „Mada, smatram da je gori scenario da uđemo nespremni i da ponesmo taj teret kasnijeg prilagođavanja kada budemo dio EU. Zato je proces pregovora ključan, ne samo da bi dobili štrikove, već da bi se pripremili za ono što slijedi“, dodala je Đukanović. Prema njenim riječima, u Crnoj Gori je niska participacija građana na lokalnom i na nacionalnom nivou, društvo ne karakteriše jednakost i tolerancija, a vladajuće elite otvoreno podržavaju i pospješuju nejednakost i privilegovanost. „To smo imali priliku da vidimo i u ovoj i u prethodnoj Vladi. Mi jednostavno nismo posvećeni vrijednostima, niti suštini evropskih integracija“, smatra Đukanović. Ambasador Francuske u Crnoj Gori, Kristijan Timonije, poručio je da region treba da bude dio evropskog projekta i da je važno zajedničko djelovanje. „Potrebno je promijeniti proces donošenja odluka, jer je bez toga jako teško budućim članica da stvore prostor u kojem će da napreduju u pregovorima“, ocijenio je Timonije. On je ocijenio da je nacionalizam veliki rizik, kao i da je potrebno da se svi okupe oko jednog cilja, a to je da se krene naprijed, jer se i stalno Evropa kreće. „Ovo je težak momenat zbog ruske agresije nad Ukrajinom. Međutim, imamo način i zajednički cilj da Evropu učinimo bližom“, naglasio je Timonije. Književnik Balša Brković, ocijenio je da je ključno pitanje "koliko smo kao društvo evropeizirali". „Ja se sjećam kada je prije 30 godina Slavko Perović u Skupštini rekao da smo Evropejci. Tada su se svi u Skupštini smijali, jer niko nije znao o čemu priča. No, sada, kada pogledate da su ti isti postali lideri u tom procesu, ili su makar dio njega, onda možemo reći da se jesmo evropeizirali“, rekao je Brković. (kraj) nij