Podgorica, (MINA) – Agencija za radio-difuziju (ARD) insistiraæe da dobije dijelove kupoprodajnog ugovora Telekoma i Matava koji se odnose na sektor radio-difuzije i štitiæe svoja prava na svaki naèin, pa i sudskim putem, najavio je njen direktor Abaz Džafiæ. Savjet ARD-a je u èetvrtak zatražio od Vlade da u pregovore o prodaji kontrolnog paketa akcija Telekoma maðarskom Matavu ukljuèi i predstavnike te agencije. Prema tvrdnjama iz ARD-a, u kupoprodajnom ugovoru neki segmenti neizbježno æe se odnositi na sektor radio-difuzije, a Vlada je do sada ignorisala nezavisnog regulatora koji je prema Zakonu o radio-difuziji nadležan za tu oblast. Izdvajanjem Radio-difuznog centra (RDC) iz Telekoma, njemu je pripala analogna infrastruktura za prenos RTV signala, dok je optièki prenos ostao u vlasništvu nacionalne telekomunikacione kompanije. Prema ugovoru RDC-a i Telekoma, sklopljenim u jesen 2004. godine, Centar ima prava za prenos radio-difuznih signala optièkim putem po dva radijska i televizijska programa Radio-televizije Crne Gore (RTCG) na period od 20 godina, dok zauzvrat Telekom ima pravo da koristi njegovu infrastrukturu za prenos telekomunikacionih signala. Kako je RDC Zakonom jedini ovlašæen za distribuciju radio-difuznih signala, trebalo bi da sa poslovodstvom Telekoma, odnosno novim vlasnikom, postigne dogovor oko zakupa ostalih kapaciteta za optièki prenos signala komercijalnih emitera. U ARD-u ocjenjuju da je cijena kojom barataju u Telekomu, od blizu 500 EUR za prikljuèak po opštini, previsoka i da elektronski mediji finansijski to ne bi izdržali. Trenutno, optièki prenos koristi samo Televizija IN, a na tenderu za dodjelu frekvencija još èetiri medija su tražila prenos signala optikom. Direktor te televizije Rade Vojvodiæ kazao je agenciji MINA da je ta televizija prva »ušla« u optièki prenos signala uvjerena da æe Telekom, u skladu sa dobrom poslovnom politikom, voditi raèuna o partnerima i smanjiti cijene na podnošljiv nivo imajuæi u vidu tržište i broj stanovnika u Crnoj Gori. Prema njegovim rijeèima, optièki prenos Televiziju IN trenutno košta oko 115 hiljada EUR godišnje. Vojvodiæ, meðutim, naglašava da su neki troškovi nakon izdvajanja RDC-a iz Telekoma duplirani i da æe porasti i na preko 200 hiljada. »Nelogièno je da Telekom nosi 20 odsto troškova jedne televizije. Oèigledno je da ta kompanija nema racionalan pristup. Natjeraæe nas da izaðemo iz optike«, kazao je Vojvodiæ. On je dodao da se ne mogu forsirati evropske cijene u Crnoj Gori, objašnjavajuæi to podatkom da je u susjednoj Hrvatskoj markentinški kolaè »težak« oko 90, a u Crnoj Gori èetiri-pet miliona EUR. Direktor ARD Abaz Džafiæ insistira na tome da u toj Agenciji moraju biti upoznati sa dugoroènim cijenama optièkog prenosa koje se dogovaraju sa Matavom. »Mora se znati gdje je granica izmeðu nacionalnog dobra i monopola. ARD neæe dozvoliti nijedan monopolski postupak koji bi ugrozio poziciju elektronskih medija u Crnoj Gori i ponašaæe se kao pravi regulator«, kazao je Džafiæ MINI. On je rekao da poslovodstvo Telekoma, buduæi vlasnik i Vlada, mogu veoma lako da se sa ARD-om i RDC-om dogovore o svemu što je u okvirima Zakona o radio-difuziji i naglasio da sa Agencijom svi pregovori moraju biti transparentni. »Sa nama neæe biti tajnih pregovora«, kazao je Džafiæ i dodao da, ako se ne postigne dogovor o prihvatljivim cijenama optièkog prenosa, ne postoji drugo rješenje osim da komercijalni emiteri sa RDC-om razviju sistem za digitalni prenos. Slièno se desilo u Hrvatskoj gdje su elektronski mediji, zbog ekstremno visokih cijena zakupa optièkih kapaciteta, napustili taj koncep prenosa signala i izgradili sistem digitalnog prenosa. Džafiæ je kazao da bi izgradnja takvog sistema u Crnoj Gori koštala izmeðu 1,5 i dva miliona EUR, a da bi mogao izgraðen za pola godine. Pored optike, u ARD-u insistiraju da im dijelovi ugovora budu dostavljeni i zbog dogovorenog sistema naplate radio-difuzne pretplate uz telefonske raèune. Telekom još od 1993. godine naplaæuje pretplatu, a uoèi raspisivanja tendera za njegovu prodaju, izmeðu borda direktora te kompanije, predstavnika Vlade i ARD-a postignut je dogovor da se pretplata uz telefonske raèune naplaæuje najmanje tri godine. Tada su predstavnici Agencije tražili da taj period bude pet godina zbog procjene da je toliko vremena najmanje potrebno da se RTCG uspješno transformiše u javni servis, ali je na insistiranje Telekoma to skraæeno na tri godine. Ugovor tada nije potpisan, tako da je sve ostalo na usmenom dogovoru, a u ARD-u oèekuju da i ta stavka treba da bude predmet ugovora sa Matavom. Kako agencija MINA nezvanièno saznaje, predstavnici maðarskog Matava su tražili da se dogovoreni period od tri godine skrati, odnosno da istekne krajem 2006. godine. S obzirom na ranije procjene u Agenciji, to bi ozbiljno ugrozilo uspješnu tranformaciju RTCG u javni servis, a možda i njen opstanak. RTCG sada kroz radio-difuznu pretplatu, prema podacima ARD-a, inkasira u prosjeku oko 450 hiljada EUR mjeseèno. Poèetkom devedestih, prije nego što je prtplatu poèeo da naplaæuje Telekom uz telefonske raèune, inkasanti su uspijevali da naplate tek oko 3,7 odsto od te takse. Na osnovu proste raèunice, pošto prema tvrdnjama iz ARD-a ne postoji drugi efikasan model naplate radio-difuzne pretplate, proizilazi da bi RTCG iz tog izvora, ukoliko se Matavovim zahtjevima izaðe u susret, od 2007. godine prihodovala svega nešto više od 16,5 hiljada EUR mjeseèno. Da stvar bude komplikovanija, u Programu rada Vlade za ovu godinu, objavljenom u petak na njenom website-u, za treæi i èetvrti kvartal planiranana je izrada predloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o telekomunikacijama i radio-difuziji. U kratkom obrazloženju, pored podatka da su nosioci promjena tih zakona ministarstva ekonomije i kulture, u dokumentu piše da æe se »sagledati potreba osnivanja jedinstvenog regulatornog tijela za oblast telekomunikacija, radio-difuzije i pošte«. (kraj) dmh/mrd