Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pregovori Vlade Crne Gore, Saveza samostalnih sindikata (SSSCG) i Privredne komore o usaglašavanju konaène verzije opšteg kolektivnog ugovora poèeæe danas, kako bi taj dokument bio što prije usvojen, najavljeno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Prvu verziju ugovora, sa kojom je Ministarstvo saglasno, izradio je Sindikat poèetkom prošlog mjeseca, a Komora je nakon konsultacija sa èlanovima dostavila pismene primjedbe na predlog dokumenta od kojih je usvojeno svega nekoliko sporednih. Sindikat je usvajanje kolektivnog ugovora najavio još za prošlu sedmicu, dok je Privredna komora zahtijevala odlaganje potpisivanja, ocijenjujuæi da test nije do kraja usaglašen, jer ta organizacija nije imala priliku da uèestvuje u konsultacijama. Pomoænik ministra rada Željko Vukoviæ rekao je da æe odabrani predstavnici danas poèeti sa identifikacijom problema i radom na njihovom usaglašavanju. On oèekuje da æe pregvori biti uskoro završeni. Socijalni parneri sastajali su se veæ dva puta, ali zbog razlièitih mišljenja u vezi sa naèinom zajednièkog rada na izradi opšteg kolektivnog ugovora nije postignut nikakav dogovor. Sindikat je do sada na zahtijev Komore pristao na izmjenu èlana kojim je regulisano obavezno uveæanje zarada na osnovu radnog staža, i to od 0,5 do jedan odsto za svaku poèetu deceniju rada, a za prekoraèenje 30 godine 1,25 odsto. Primjedbom Komore, najveæe poveæanje bilo bi jedan odsto i odnosilo bi se na prekoraèenje dvadesete godine radnog staža. U novoj verziji predloga ugovora Sindikat je pristao da usvoji veæ ponuðenu alternativu da umjesto dnevnice od 50 odsto najniže cijene rada, zaposleni za putovanje u zemlji dobija iznos od 20 odsto. Glavne primjedbe Komore, koje nijesu prihvaæene, odnose se na definisanje najniže cijene rada i poveæanje zarada. Sindikat je ugovorom predložio automatsko poveæanje cijene rada odmah nakon rasta troškova života za više od tri odsto, dok Komora smatra da bi kretanje zarade trebalo odreðivati na osnovu satnice koja bi bila definisana na duži period, a mijenjana tek kada realni društveni proizvod u Republici bude poveæan za osam do deset odsto. Predsjednik Sindikata Danilo Popoviæ prethodno je najavio da æe opšti kolektivni ugovor omoguæiti poveæanje minimalne cijene rada od 50 EUR i koeficijenata za petinu. Ministar rada i socijalnog staranja Slavoljub Stijepoviæ je demantovao da je slièan dogovor postignut sa Sindikatom. U Komori predlažu i da obaveza poslodavca da izdvaja novac za stambeni fond preduzeæa bude izbrisana, jer ona ne bi trebalo da bude zakonski nametnuta, veæ dobrovoljna i u skladu sa moguænostima kompanije. Zastupnici poslodavaca nijesu protiv poveæanja koeficijenata zarada na osnovu struène spreme radnika, ali smataraju da bi to trebalo da bude regulisano granskim ili pojedinaènim kolektivnim ugovorima, jer se "težina" istog zanimanja razlikuje u razlièitim preduzeæima. U Komori se protive i insistiranju Sindikata na poveæanju minimalne cijene rada, jer samtraju da ona treba da bude niža od realno moguæe kako bi pojedinaènim preduzeæim bio ostvaljen prostor za stvaranje unutrašnje ekonomske politike. Jedna od zamjerki je i postojanje stvake prema kojoj bi poslodavac bio obavezan da, ukoliko izmjenom zakonskih propisa budu smanjene poreske stope na lièna primanja, razliku usmjeri na zarade i naknade zaposlenih. (kraj) dbr/kmh