Hag, (MINA) – Haški tribunal danas će, četiri godine od završetka suđenja, izreći prvostepenu presudu lideru Srpske radikalne stranke, Vojislavu šešelju, povodom optužbi da je govorom mržnje podsticao i podržavao ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom ratnih sukoba. Tužilaštvo je u svojoj završnoj riječi ranije predložilo sudu da šešelja osudi na kaznu zatvora od 28 godina, dok je šešelj tražio oslobađajuću presudu. Lider radikala je u pritvoru Haškog tribunala proveo gotovo 12 godina, od februara 2003, kada se predao i dobrovoljno i otišao u Hag, do novembra 2014. kada je pušten da se brani sa slobode zbog lošeg zdravstvenog stanja. Haški tribunal je, u međuvremenu, od Srbije zatražio da uhapsi i izruči šešelja, ali po tom zahtjevu nije postupljeno, pa šešelj neće prisustvovati izricanju presude, podsjeća Tanjug. Ta presuda je prvostepena i na nju će i lider radikala i haško tužilaštvo imati pravo da ulože žalbu. Tužilaštvo haškog tribunala tvrdi je da je šešelj govorom i propagandom mržnje 1991 - 1992. počinio progon Hrvata iz Vukovara i sremskog sela Hrtkovci. Kada su u pitanju zločini u Zvorniku, Vukovaru, Mostaru, Nevesinju, Bosanskom šamcu, Brčkom i širem području Sarajeva, prema stavu tužilaštva šešelj ih je „podstakao, pomogao i podržao“ time što je dobrovoljce SRS, kao fizičke počinioce, regrutovao, indoktrinirao mržnjom prema nesrbima, organizovao i poslao na ratišta. Prema optužnici, šešeljeve riječi i dela podstakli su progon desetina hiljada nesrba i ubistvo 905 osoba, a među žrtvama je bilo i jedno novorođenče. U tri tačke, optužnica šešelja tereti za zločine protiv čovječnosti – progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi; deportaciju i prisilno premeštanje. U šest tačaka, lider radikala optužen je za kršenje zakona i običaja rata – ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine. Tužilaštvo smatra da su zločini „šešeljevaca“ nad Hrvatima i Muslimanima bili izvršeni u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo stvaranje jedinstvene srpske države na velikim djelovima teritorija Hrvatske i BiH, odnosno „velike Srbije“. U zločinački poduhvat bili su, prema optužnici, uključeni i tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević, generali JNA Veljko Kadijević i Blagoje Adžić, pripadnici Državne bezbednosti u Srbiji Jovica Stanišić i Franko Simatović Frenki. U njemu su, prema optužnici, učestvovali i lideri Srba u Hrvatskoj i BiH, Milan Babić, Milan Martić i Radovan Karadžić, zatim vođa paravojnih jedinica Željko Ražnatović Arkan i drugi. Tužilaštvosmatra da je šešelj uticao na sve aspekte djelovanja dobrovoljaca, čak i ako nije imao operativnu komandu. On je, kako tvrde, te jedinice raspoređivao, odlučivao kada će i gdje ići i imenovao njihove zapovjednike, koji su mu podnosili izvještaje o svom djelovanju. (kraj) boj